Oko_sa_Bagdale

Направљене поруке на форуму

Гледање 81 чланака - 81 до 90 (од 177 укупно)
  • Аутор
    Чланци
  • као одговор на: K3b ili Brasero? #79174
    Oko_sa_Bagdale
    Учесник

    Idem da spavam,a sutra ces da dobije sve odgovore na ove nebuloze,rest asurred  😉

    Ja ne vidim razloga da se vredjamo na privatnoj osnovi. Evo linka pa citaj sam.

    http://cdrecord.berlios.de/private/linuxscsi.html

    Neko ce primetiti da u to doba CDs nisu ni postojali. Potpuno tacno. Cdrtools so originalno pisani za takozvane
    laser disks sto su pretece modernih CD-a i DVD-ija

    Zato sto,kako je covek rekao,proizvodjaci hardvera usko saradjuju sa komercijalnim igracima pa tako lepo imaju i potrebne specifikacije da softver koji napisu radi kako treba

    Ocigledno nisi cuo za koncept open hardware. To je kada proizvodjac stavi specifikacije (tehnicku dokumentaciju) svog hardware-a na raspolaganje svim zainteresovanim stranama. To o cemu ti pricas je koncept non disclosure agreement kada se dokumentacija daje samo onima koji potpisu ugovor da nikom nece govoriti o hardware-u. Znam da su ti non disclosure agreement jako popularni medju Linux i FreeBSD developer-ima. 
    U OpenBSD svetu mi imamo jedno nepisano pravilo. Ako proizvodjac ne zali da ti da dokumentaciju za hardware
    obicno pokusava da sakrije koliko je hardware los.

    A open-source aplikacije poput dvd+rw tools-a to nemaju-vec se radi reverse engineering,ugly hackovi,improvizacija i slicne budzevine pa softver na kraju radi tako kao radi(dakle varira i nije zagrantovano-od odlicnog do ocajnog)

    To sto sada kazes nije tacno. 95% svih drajvera i aplikacija za hardware access na OpenBSD i NetBSD-iju su pisani za open hardware. Nikakav reverse  engineering. DVD+rw-tools su bazirane na cdrtools koje su pisane za
    SCSI uredjaje. SCSI uredjaji su open hardware. CItaj specifikacije ako ne verujes.

    http://www.t10.org/

    Primera imas milion a mozda najbolji je slobodni ATI drajveri ciji se kvalitet posle davanja specifikacije za r300 cipove drasticno popravio za nesto vise od godinu dana-dakle razlika nebo i zemlja….

    Znaci ATi video kartice su postale open hardware. Napredak u drajveru nije postignut zahvaljujuci
    reverse  engineering-u vec dokumentaciji koja je postala dostupna. Kada NVidia video karte postanu open
    hardware siguran sam da ce se i kvalitet drajvera za njih dramaticno poboljsati u kratkom roku

    A ti slobodno nastavi da zivis u zabludi kako je to deo tamo neke velike zavere-ahahahha

    Nepotrebno me vredjas na licnoj osnovi ali ako te to opusta samo nastavi. Ja sam Srbin i oguglao sam na uvrede licne a i svake druge vrste.

    Doduse od coveka koji koristi OpenBSD za desktop me i ne cudi preterano sav ovaj bullshit…

    Ne vidim zasto imas potrebe da me vredjas na engleskom jeziku. Nas srpski jezik je veoma bogat po tom pitanju.

    Inace ne znam za kakvu me budalu smatras pa mislis da ja ne znam da je k3b ustvari samo frontend za konzolne alatke i da su zapravo one te koje prave problem-sto sam uostalom i sam rekao gore,ali ne vredi izgleda da pricam bilo sta…

    Odgovarao sam na poruku koja je postavljena. Iskren da ti budem i ne obracam paznju na to ko pise poruke
    a jos manje da razmisljam i analiziram pisce poruka. Ako te brine to sta drugi ljudi misle o tebi odi malo na odmor
    ili ako ti to ne pomogne potrazi lekarsku pomoc.

    као одговор на: K3b ili Brasero? #79172
    Oko_sa_Bagdale
    Учесник

    I zamisli radi sve savrseno ni da zucne,sto je uostalom i za ocekivati od komercijalnog programa i kako rece Miso,Nero saradjuje sa svim major proizvodjacima rezaca pa je i normalno da sve radi kako treba
    Tako da ono verujem da se jos ljudi prepoznalo u mom scenariju i zbog toga krenulo da koristi Nero
    No bez obzira na to uvek imamo i kamrad Kosmija da nam malo otvori oci,jer-sta mi znamo jelda  😉

    Kakve veze imaju ljudi koji kodiraju Nero sa proizvodjacima rezaca? Onaj koji pravi rezac ili ga pravi  tako da je ATAPI emulacija kompletno implementira SCSI komande ili ne. Ako je ATAPI emulacija quick hack ili jos gore kompletno proprietary OS dependent (da postoje proprietary CD/DVD burners) tada taj proizvodjac ocekuje da koristis  specifican operativni sistem ili ocekuju da koristis vlasnicku aplikaciju da bi koristili takav hardware.
    ATAPI DVD/CD burners koji se ugradjuju u PC smece nisu vrsta hardware-a koja bi za mene licno bila dovoljana
    motivacija da koristim vlasnicku aplikaciju ili operativni system. Nemoj pogresno da me shvatis ja sam odrastao koristeci vlasnicke operativne sisteme i closed hardware i takva koncepcija mi nije strana. Nazalost kompanije koje su mi prodavale takve sisteme (SUN, SGI i DEC) su riknule upravo iz tog razloga sto su zakljucavale hardware
    uprkos cinjenici da je njihov hardware bio i jos uvek je milion puta bolji od PC smeca.

    Oko

    P.S. Tu zvaku da cdrtools i dvd+rw-tools ne rade kako treba mozes da prodajes ovim klincima za koje je Unix:=Linux a computer:=PC smece. Glavni razlog da ATAPI emulacija nije implementirana kako treba je
    da se ljudi nateraju da koriste vlasnicke aplikacije koje su DRM kompatibilne. Mi stariji smo culi te DRM  price i videli te fazone bar jedno milion puta u poslednjih 30 godina.

    као одговор на: K3b ili Brasero? #79171
    Oko_sa_Bagdale
    Учесник

    Problem u k3b-u, braseru i drugim linux native aplikacijama je u tome da različite distribucije imaju različite verzije istih

    Ne problem je da su cdrtools (K3b i Brasero su samo GUI za cdrtools i dvd+rw-tools) pisani na SunOS 3.0 u vreme kada Linux nije ni postojao i da tip koji ga je pisao nema nameru da menja aplikaciju da bi korektno radila sa sg (SCSI) drajverom za Linux koji je pun bug-ova. Posto ljudi koji su pisali sg draver nisu nasli vremena da fiksiraju
    bug-ove u poslednjih 13 godina (koliko dugo su poznate)  covek je implementira par quick hacks  da bi cdrtools radio kako tako na Linux-u.

    U medjvremenu su  Debijanovci odlucili da pokusaju da forkuju cdrtools zato sto upstream nije j***o 2% njihove Linux specific patches za cdrtools. Kao rezultat incidenta cdrtools su sada licensirani pod Sun-ovom CDDL a vecina Linux distribucija koristi Debijanovu GPL verziju cdrtools koja nikad nije ni radila kako treba.
    Inace svi problemi sa dvd+rw-su zapravo  cdrtools problemi sa gornjim driverom. Kao sto znas dvd+rw-tools zavise od cdrtools tako da dok se sg ne fiksira ne mogu da rade kako treba.

    Xfbutn je posebna jos tuznija prica ali da ne gusim.

    EDIT by GoranSTX: bez vulgarnosti molim

    као одговор на: c# od početka #78969
    Oko_sa_Bagdale
    Учесник

    OKO, mislim da mu treba C#, a ne C ili C++!

    A na ovom forumu ima vise Windows no Linux korisnika  :'(. Uopste mi nije palo na pamet
    da je neko dosao ovde da trazi preporuku za C# :-

    као одговор на: C ili C++? #29347
    Oko_sa_Bagdale
    Учесник

    C i C++ su dva razlicita programska jezika. C++ je kodirao Brian Stroustrup 1979
    u onim istim Bell-ovim laboratorijama u kojima je kreiran Unix, C, i mnogo kasnije Plan 9.
    Jezik je nazalost prerano napisan kada teoriske osnove object oriented programming i remifikacije nisu bile potpuno poznate tako da je veoma los. Neko je pre jedno godinu ili dve
    postavio na misc.AT.openbsd link to clanka koga su pisali Ritche, Bach, i jos par Unix kraljeva
    gde su do detalja opisali sta je pogresno u dizajnu C++. Nazalost nisam bookmarkova
    clanak. Pokusao sam da ga nadjem na Google ali izlazi 10000000 search results klinaca koji pokusavaju da napisu domaci zadatak iz C++ pa koriste reci C++ sucks i what is wrong with C++ da opisu svoje neznanje.

    Ako te zanima Unix system programming i embedded programing C je za tebe. Ako te interesuje GUI onda je C++ za tebe (mada se meni licno mnogo vise svidja za Tcl/Tk za GUI)

    Pre nego sto pocnes da ucis bilo koji programski jezik trebalo bi da se zapitas koje probleme
    time pokusavas da resis. Vecina dobrih programskih jezika a ja mogu da nabrojim bar 30-40 od kojih znam 5-6 (znam zapravo 10-15 jezika al ti ostali nisu dobri  :'( nego sam ih ucio sto sam morao) su pisani da rese odredjen problem. Za ono sto su pisani su fenomenalni ali ako ih koristis za ono sto nisu pisani onda nisu za nista. Recimo C nije dobar za kreiranje GUI i za 1000 drugih stvari.

    Sto se fakulteta tice. Na Matematickom treba prvo predavati C i sh+awk. Na Matematickom fakultetu postoje par ispita vezanih za programske jezike. Jedan od njih u moje vreme se bas
    tako i zvao Programski jezici. Tamo treba predavati 4-5 razlicitih jezika koji imaju razlicitu paradigmu (Functional, Logical, etc).

    U kursu Compilers i  Interpreters posle detaljne analize Lex-a kao i compiler design-a (Dragon Book nivo) svaki ozbiljniji student bi trebao da napise mali programski jezik.

    као одговор на: c# od početka #78967
    Oko_sa_Bagdale
    Учесник

    Ako neko zna da li postoji u pdf formatu kojiga c# od početka. Treba mi neki link da bi tu knjigu preuzeo. Nije važno na kom je jeziku samo mi je bitnije da je preuzmem.
    P.S. bilo bi poželjno ako se nadje na srpskom.

    Ovo je najbolja knjiga ikada napisana o C prgramskom jeziku. Jedan od autora je kreator
    samog jezika i jos uvek profesor na Princeton-u

    http://www.1o1.com/pdf/K&R_Programski_jezik_C.pdf

    Kad dobro naucis tu knjigu toplo preporucujem

    Advanced Programming in the UNIX Environment

    mog bivseg nazalost sada pokojnog sugradjinana Richard Stivens-a iz Tucson-a. Sem toga ti nikada vise nista u zivotu nece trebati sto se C tice. Ja sam davno otisao iz Srbije ali bih bio
    veoma iznenadjen da je neko preveo Richard-ovu knjigu na srpski jezik.

    Moram odmah ovde da podvucem da uprkos tome sto imaju slicnu syntax C i C++ su
    dva razlicita programska jezika. Ja sam licno veliki protivnik C++ tako da nisam pravi
    covek da ti preporucuje knjige za taj programski jezik.

    као одговор на: MS Office 2007 (će da) podržava ODF #78148
    Oko_sa_Bagdale
    Учесник

    [quote]Unfortunately, serious shortcomings have been identified in Microsoft’s support for ODF. Putting potentially millions of ODF files into circulation that are non-interoperable and incompatible with the ODF support provided by other vendors is a recipe for fragmentation…

    Ništa nije slučajno, to je Majkrosoftov ODF :police:! Bolji je od svih drugih implementacija ;), a najbolje je kompatibilan sa samim sobom :cool:… I zašto bi ljudi sad to batalili, kad im radi “bolje”? :angel:

    [/quote]

    Posle prodaje SUN-a Oracle-u mnoge diskusije su se vodile o sudbini open source projekata
    koji su pod SUN-ovom kontrolom a posebno o sudbini MySQL. Ja licno sam uvek tvrdio da je
    prvi projekat koga ce Oracle pokusati da se resi Open Office. Oracle nema nikakvog business
    interesa na desktop marketu. Po meni je jako prirodno da M$ koji je “prihvatio” open source model razvoja preuzme kontrolu nad OpenOffice-om i tako ucvrsti svoju kontrolu nad glavnim desktop aplikacijama.

    Ako bi RedHat usao opet na desktop market mozda bi OpenOffice mogao da se forkuje pod njihovim pokroviteljstvom. S obzirom da Novel i Canonical imaju jako puno problema da stvore business model kojim bi im se vratile pare ulozene u razvoj Linux Desktop-a stvarno
    nemogu da vidim da ce RedHat napraviti istu gresku.

    као одговор на: Srpski linux #78857
    Oko_sa_Bagdale
    Учесник

    Mene zanima koliko je minimalno potrebno para da se neki novi domaći distro napravi i održava u narednih 10 godina? Jel bi npr. jedan milion evra bio dovoljan za taj period, ukoliko ga država oslobodi od plaćanja poreza, ukoliko ne, onda skoro dva :D? Ovo sve za otprilike dvadesetak ljudi i par osoblja zapošljenih ::).

    U GNU/Linux koji je po tehnickim merilima vise manje samo tehnicki clon System V Unix-a sa
    BSD dodacima i koji vise manje radi samo na i386 (Unix je na i386 prvi portovao M$ kao sto je
    opste poznato tako da je i to kopirano) do sada je ulozeno 80 000 ljudiskih godina. Dobro si cuo. Mozes vrlo lako sada da izracunas koliko to kosta. Jedan programer ima aktivan radni vek 20-25 godina pre nego sto je iscedjen kao limun. Ti sad izracunaj koliko je programera radilo na Linux-u. Kao sto rekoh Linux u tehnickom smislu nije proizve nista revolucionarno. Sve sto je odradjeno bilo je korisceno 20 i kusur godina ranije na vlasnickim Unix-ima.

    OpenBSD koji je verovatno najmanji od svih open source projekata mislim da je do sada kostao
    100 miliona dolara. Samo je DARPA dala Theo-u 27 miliona grant za OpenSSH koji kao sto znas nije takodje nista revolucionarno (ideja i vlasnicka aplikacija je postojala ranije).
    OpenBSD ima trenutno 100 ljudi koji Hackuju na njemu. Plati svakog po $20 000 sto je verovatno dovoljno u Srbiji i dobices da ti treba dva miliona dolara. Plus struja, hardware, i putni troskovi za konferencije.

    To je Mico skupo zadovoljstvo.

    као одговор на: Odg: Fedora ili OpenSuse #78802
    Oko_sa_Bagdale
    Учесник

    [quote]
    Komp mi je 700Mhz 384MB Ram.

    za navedenu konfiguraciju bilo koji najnoviji distro da se stavi
    potencijalno ce da se vuce :-

    [/quote]

    Nije tacno. Neka proba Slitaz 

    http://www.slitaz.org/en/

    као одговор на: Samo da se po’valim ;-) #78771
    Oko_sa_Bagdale
    Учесник

    Poenta price … Zbogom Winblowse (bar kod kuce) i ne trebas mi vise! Ako mi i budes zatrebao bices na VM-u 😉

    Evo bas si prekinuli NBC vesti da pokazu Bill-a Gates-a kako place  :'(

Гледање 81 чланака - 81 до 90 (од 177 укупно)