Goran Rakić

Napravljene poruke na forumu

Gledanje 1 članaka - 1 do 10 (od 60 ukupno)
  • Autor
    Članci
  • kao odgovor na: OpenOffice.org 3.2 #82390
    Goran Rakić
    Učesnik

    Minhen (Nemačka), Beograd, 11. februar 2010. — OpenOffice.org 3.2 prvi od novih kancelarijskih paketa u 2010. godini

    OpenOffice.org zajednica objavljuje novo izdanje slobodnog kancelarijskog paketa lakog za korišćenje. OpenOffice.org dostupan je na srpskom (ćirilicom i latinicom) i engleskom jeziku. Može se besplatno preuzeti sa sajta http://sr.openoffice.org[/url%5D.

    Na početku jubilarne desetogodišnjice postojanja uz preko tri stotine miliona zabeleženih preuzimanja sa Interneta, OpenOffice.org zajednica je danas objavila najnovije izdanje ovog popularnog kancelarijskog paketa. OpenOffice.org 3.2 je brži, nudi nove i unapređenje mogućnosti, ostvaruje bolju kompatibilnost sa drugim kancelarijskim programima i ispravlja greške i potencijalne sigurnosne propuste.

    Lokalizacija paketa na srpski jezik proizvod je saradnje zajednice korisnika u Srbiji i Matematičkog fakulteta u Beogradu, a u okviru projekta Ministarstva za telekomunikacije i informaciono društvo Republike Srbije sa ciljem da se građanima i privredi ponudi besplatan i legalan osnovni softver na srpskom jeziku i ubrza uključenje u savremeno informaciono društvo.

    Koordinator OpenOffice.org projekta marketinga, Florian Effenberger dodaje: „Neki su, na žalost, zaključani u kancelarijske alate koje trenutno koriste – ponekad je to politika firme, ili uvezanost za drugi vlasnički softver. Želimo da za sve ostale u 2010. godini OpenOffice.org bude kancelarijski softver po izboru, i izdanje 3.2 nas vodi bliže tom cilju“.

    Postojećim korisnicima se preporučuje da nadograde izdanje paketa. Za korisnike koji još uvek koriste izdanja OpenOffice.org 2 važno je obaveštenje da je životni kraj ove serije prošao u decembru prošle godine, te da zajednica više neće objavljivati sigurnosne zakrpe i ispravke. Sistem integratori mogu pružati dužu komercijalnu podršku, baš kao i komercijalni partneri projekta poput kompanije Oracle, glavnog sponzora projekta OpenOffice.org.

    http://sr.openoffice.org/servlets/NewsItemView?newsItemID=702

    kao odgovor na: KDE od sada i na ijekavskom #82611
    Goran Rakić
    Učesnik

    kao odgovor na: sax2 u Yast-u? #82512
    Goran Rakić
    Učesnik

    sax2 se više zvanično ne održava, automatska konfiguracija Xorg-a uz programčiće za xrandr podešavanje koji su dostupni u KDE-u i Gnomu trebalo bi da rade bez xorg.conf datoteke.

    kao odgovor na: Piraterija 74% #82269
    Goran Rakić
    Učesnik

    Imamo dostupan materijal za vežbanje i preporučenu literaturu na engleskom i hrvatskom[/url] kao i dobar pregled dostupne licencirane literature. Deo posla u pregledu, prikupljanju i pripremanju materijala je urađen i na FON-u kada je njihova lokalna AIESEC grupa organizovala kurs za obuku aktivista iz NVO sektora.

    Ne postoji dovoljno volje u zajednici za proaktivno ponašanje prema ovom problemu, a i realno posmatrano inicijativa mora da potekne od strane implementatora. Ulaganja u pripremu programa nisu komplikovana pa pretpostavljam da je nemogućnost procene tržišta glavna prepreka. ECDL sertifikacija nema veliki odziv ni kada je objektivno popularnija platforma u pitanju.

    kao odgovor na: Piraterija 74% #82267
    Goran Rakić
    Učesnik

    Zoran i gospodin Krstić znaju da u svakoj prilici ističem problem neregularno sprovedenog ECDL programa u Srbiji koji nije nezavisan od proizvođača softvera čak ni na papiru. Nedavno sam saznao za nelogičnost u Izvršnom veću Vojvodine gde i zaposleni koji rade sa OpenOffice.orgom prolaze ECDL sertifikaciju na Microsoft Office softveru. I dok je nesporno da deo znanja mogu da prenesu i u drugo okruženje postignut efekat je svakako niži nego da je radno i okruženje za obuku usklađeno.

    Za razliku od JISA-e, HIZ se aktivno uključio u popularizaciju programa obuke i sertifikacije na slobodnoj platformi pa tako imamo razvijen i program, dopunsku literaturu i izbor centara za obuku i testiranje.

    Kolege su mi skrenule pažnju na informaciju na sajtu Integre da je u toku priprema ECDL v5 programa za MS Win 7/OpenOffice.org ali predstavnike OpenOffice.org projekta u Srbiji niko tim povodom nije do sada kontaktirao.

    kao odgovor na: OpenOffice.org 3.2 #82389
    Goran Rakić
    Učesnik

    Od danas je dostupan [blue]OpenOffice.org 3.2 RC1 (razvojno izdanje, OOO320_m8)[/blue]. Ovo nije finalno izdanje i namenjeno je za testiranje. Zamolio bih da sve greške koje uočite prijavite na [email protected] ili direktno na http://qa.openoffice.org. Ukoliko možete da u slobodno vreme doprinesete projektu javite se na [email protected] za učešće u organizovanom testiranju lokalizovanog izdanja.


    [blue]Novine u izdanju:[/blue]
    Podrška za OpenType/Postscript fontove (prikaz, uređivanje, štampanje, izvoz u PDF)
    • Do 46% brže prvo pokretanje u odnosu na 3.0
    • Otvara dokumente u Microsoft Office 2007 formatu (.docx/.xlsx/.pptx) zaštićene lozinkom
    • Omogućava čuvanje dokumenata u Microsoft Word 97/2000/XP formatu uz zaštitu lozinkom
    • Automatski uzastopni unos u Računu sada zadržava početak sadržaja (iza računar1 sledi računar2)
    • Olakšan rad sa spojenim ćelijama u Računu. Omogućeno umetanje i brisanje kolone i reda iz spojenih ćelija
    Pri izračunavanju u Računu tekstualna polja se prevode u broj. Sprečava pogrešno izračunavanje zbog lošeg formatiranja
    • Podrška za beleške u Crtanju i Prezentaciji
    ostala poboljšanja


    [blue]Preuzimanje:[/blue]

    GNU/Linuks (32bit)
    puna instalacija: srpski ćirilicom (deb, rpm), srpski latinicom (deb, rpm), engleski (deb, rpm)
    jezički paket: srpski ćirilicom (deb, rpm), srpski latinicom (deb, rpm), engleski (deb, rpm)

    GNU/Linuks (64bit)
    puna instalacija: srpski ćirilicom (deb, rpm), srpski latinicom (deb, rpm), engleski (deb, rpm)
    jezički paket: srpski ćirilicom (deb, rpm), srpski latinicom (deb, rpm), engleski (deb, rpm)

    * Paketi nisu zamena za pakete u distribucijama i najbolje ih je instalirati na sistem bez OpenOffice.org instalacije ili ih uopšte ne instalirati već samo raspakovati (za deb pakete naredba je dpkg -x ) odakle se može pokrenuti ./opt/openoffice.org3/program/soffice)

    Microsoft Windows
    puna instalacija: srpski ćirilicom, srpski latinicom, engleski
    jezički paket: srpski ćirilicom, srpski latinicom, engleski

    * U pune instalacije za Microsoft Windows je uključeno i radno okruženje za javu

    Apple MacOS X (Intel)
    puna instalacija: srpski ćirilicom, srpski latinicom, engleski
    jezički paket ([red]novo[/red]): srpski ćirilicom, srpski latinicom, engleski

    Apple MacOS X (PowerPC, nezvanično izdanje)
    puna instalacija: srpski ćirilicom, srpski latinicom, engleski (GB)

    Sun Solaris/OpenSolaris (Intel)
    puna instalacija: srpski ćirilicom, srpski latinicom, engleski
    jezički paket: srpski ćirilicom, srpski latinicom, engleski

    Sun Solaris/OpenSolaris (SPARC)
    puna instalacija: srpski ćirilicom, srpski latinicom, engleski
    jezički paket: srpski ćirilicom, srpski latinicom, engleski

    kao odgovor na: GNOME napušta GNU projekt ? #82380
    Goran Rakić
    Učesnik

    Vidiš, ja za razliku od tebe želim da koristim slobodan softver, pruža mi nove mogućnosti a i lepše se osećam. Verujem u dobar cilj slobodnog softvera i smatram da je to bolji model za razvoj koji podjednako brine i o proizvođačima i o korisnicima.

    Ali to ne znači da ne možemo da sarađujemo tamo gde se slažemo.

    kao odgovor na: GNOME napušta GNU projekt ? #82378
    Goran Rakić
    Učesnik

    Ne razumem šta te buni. Upravo to kažem, Adobe nema nikakve koristi od toga da ulaže recimo u Linux da bi nekada kasnije prodavao Photoshop za njega. Prodavci potrošačkog softvera će doći kao posledica, a ne kao uzrok.

    Primer rešenja koja se tiču virtuelizacije i računarstva u oblaku je dobra ilustracija. Tu sada imaš svega. Imaš slobodan softver i njegovu komercijalizaciju, a imaš i besplatna i komercijalna vlasnička rešenja, sve kao dodatak na slobodni softver. Onda pogledaš hronološki i vidiš da je slobodan softver nastao u akademsko/privatnom partnerstvu i po uspešnoj komercijalizaciji proizveo tržište u koje su na različite načine ušli predstavnici svih poslovnih modela. Primat razvoja je i dalje na strani slobodnog softvera i to je ono što me raduje.

    kao odgovor na: GNOME napušta GNU projekt ? #82376
    Goran Rakić
    Učesnik

    Da ne bude nejasno pa da posle posluži za ružan citat, ovde pre svega mislim na ideju da Adobe objavljuje Photoshop za GNU/Linuks.

    Ne vidim ni jedan razlog zašto bi Adobe ili drugi proizvođač potrošačkog softvera imao interes da ulaže u razvoj slobodne platforme (ono što zchira naziva komercijalizacijom) da bi onda prodavao svoj vlasnički Photoshop koji već sada može da prodaje na vlasničkoj platformi.

    Sa druge strane, RedHat, Novell, Intel, Sun, IBM, Oracle… imaju drugačiju agendu kada je slobodni softver u pitanju, iako kao i kod svih učesnika na tržištu imaju i tačaka koje ih spajaju i linija koje ih razdvajaju.

    Kompanije bliže pozicionirane pratećim uslugama (namenski razvoj, integracija, hardver, podrška) slobodnu platformu vide kao rešenje za smanjenje troškova razvoja i kompetetivnu prednost i žele da se pozicioniraju u njenom razvoju.

    Otvorenost platforme privlači male igrače, hobi zajednicu, akademsku javnost. Sve više je tu i velikih korisnika koji prepoznaju prednost da se i direktno uključe u igru. To prvima pruža odziv veći od uloženog što je osnov za kapitalizaciju.

    Rezultat, svi imaju slobodan softver kao izbor.

    kao odgovor na: GNOME napušta GNU projekt ? #82374
    Goran Rakić
    Učesnik

    doneće gomilu kvalitetnog proprietary softvera

    Ovde sam ubeđen da grešiš. Ne vidim kome bi bilo u interesu da pravi novu vlasničku platformu, jeftinije je prikloniti se postojećoj (Microsoft). Igrači koji ulažu u slobodan softver traže alternativu i u poslovnom modelu.

Gledanje 1 članaka - 1 do 10 (od 60 ukupno)