DrLove73

Napravljene poruke na forumu

Gledanje 431 članaka - 431 do 440 (od 457 ukupno)
  • Autor
    Članci
  • kao odgovor na: Telenor internet – par pitanja.. #82800
    DrLove73
    Učesnik

    kppp ce ti raditi samo ako ti je profil u network device kontrol namesten da drzi modem ukljucen u tom profilu.

    Primer: Ja u network device control imam 15-ak profila, i to :
    – nekoliko za LAN (staticka IP kada sam u kancelariji, LAN dinamicka za sve DHCP lokacije, i jos par statickih),
    – 8-9 Wireless conekcija (WISP sam pa mi trebaju) i
    – jednu za telenor internet.
    Ako se prebacim na neki od LAN ili WiFi profila USB modem nije u tom profilu aktivan i kppp nece da radi.

    Inace, ja sam za CentOS morao da napravim malu skriptu koja ce da iskljuci flash disk na modemu da mi ga moj kernel mogao da pravilno prepozna i koristi (imam matoru udev verziju).

    kao odgovor na: virtualbox #82861
    DrLove73
    Učesnik

    Onda treba i [code]sudo rmmod kvm-amd[/code] (valjda) posto procesor moze da bude i AMD.

    Ali mislim da bi bolja varijanta bila da se deinstalira citav kvm paket, a ne brisati pojedinacne module.

    kao odgovor na: virtualbox #82859
    DrLove73
    Učesnik

    Ja sam se do sada u takvim situacijama samo logovao kao root i pokretao ispisanu komandu[code]/etc/init.d/vboxdrv setup[/code]. to treba raditi za svaki novi kernel.

    kao odgovor na: Telenor internet – par pitanja.. #82797
    DrLove73
    Učesnik

    Ako imas Telenorovo uputstvo za podesavanje, u njemu ima podesavanje za MacOSX sa svim parametrima koji su ti potrebni i na Linuxu. Ja sam ga koristio da bih podesio moj kppp i radilo mi je.

    kao odgovor na: Fedora Srbija #82442
    DrLove73
    Učesnik

    apn i ostala podesavanja zavise od odabranog provajdera. na njihovim sajtovima ima uputstva. Uputstvo za MacOSX koristi ista podesavanja kao i Linux, pa moze ono da se koristi.

    kao odgovor na: Objavljen Gimp 2.6.8 #82547
    DrLove73
    Učesnik

    Poceo sam sa Red Hat-om, prvi cd-ovi koje sam kupio su bili 7.2 valjda. Onda sam nabavio 2 knjige i sve sto sam ucio je bilo Red Hat, njemu znam iznutrice.

    Mandriva (bivsi Mandrake) je samo nabudzen Red Hat, ili je bar bio, i nije mi se svideo pristup sa tezim skriptovanjem. Skriptovanje je jos vise izrazeno kod SUSE-a, a on je jos menjao i vlasnika, nesigurnost buducnosti distribucije i tako to. Ubuntu i kompanija su pojednostavljeni ali sa JAKO puno bug-ova koji se ne ispravljaju. Slack i Debian, kao i FreeBSD su podosta razliciti u koncepciji od Red Hat-a, a tu je i faktor strmije krivulje ucenja od Red Hat-a. Kada sam se odlucivao za odredjenu distribuciju odlucio sam da se ne vredi bakcati sa vise totalno razlicitih distribucija, a CET-ova prevedena knjiga “Kompletan prirucnik za RHEL i Fedoru” je imala VELIKI uticaj na moju konacnu odluku. Sada se ista knjiga moze dobiti za smesno male pare a vredi svaki ulozeni dinar.

    Red Hat kompanija je bila prva ozbiljna kompanija koja je razvijala Linux distribuciju, i po svim dosadasnjim pokazateljima je i najuspesnija. To znaci dugotrajnu stabilnost distiucije. RPM format paketa mi se koncepcijski najvise svidja, a distro pod direktnom kontrolom kompanije je namenjen poslovnom okruzenju. Uz to, tesko da koju poslovnu odluku kompanije mogu da kritikujem.

    Dalje, oni kao kompanija i njeni radnici kao pojedinci su jedni od najvecih kontributora Linux kernelu, a isforsirali su KVM virtualizaciju, koja je napravljena kao integralni deo Linux kernela. A iako su je forsirali, potrudili su se da KVM tehnologija ne bude pod njihovom direktnom kontrolom, kako bi obezbedili sto siru prihvacenost.

    Uz put, prvi firewall ruter/server koji sam koristio, ClarkConnect 3.0 (sa olicnim web interface-om) je bio zasnovan na RHEL 4 source paketima. (Sada se inace zovu ClearOShttp://www.clearfoundation.com i zasnovani su na RHEL/CentOS 5.4)

    Meni je ovo bilo dovoljno da izaberem CentOS za svoj sistem na veoma dugo vreme. Ljubav za sva vremena (nadam se)

    kao odgovor na: Telenor internet – par pitanja.. #82792
    DrLove73
    Učesnik

    IP adresu mozes da proveris sa komandne linije: “ip address” pa potrazis ppp0 ili ppp1.

    I ja sam namestio kppp ili nesto slicno u Gnome-u i meni radi bez problema.

    kao odgovor na: Wireless kartica u AP modu #82773
    DrLove73
    Učesnik

    Prostudiraj wlanconfig iz madwifi paketa. Sa njime se prave virtualni athX interface-i, i to cak i u cistom AP modu, ne ad-hoc. Ima oko 5 godina kako sam sa madwifi-a za AP-ove presao na StarOS pa sam zaboravio kako tacno ide.

    kao odgovor na: Telenor internet – par pitanja.. #82789
    DrLove73
    Učesnik

    http://oozie.fm.interia.pl/pro/huawei-e220/, radi mi i za Huawei E220 i za E1550 na CentOS-u. Ima i neke skripte za citanje i slanje SMS-ova i tako to.

    kao odgovor na: Objavljen Gimp 2.6.8 #82545
    DrLove73
    Učesnik

    Da, vec 2-3 godine. Neke potrebne programe sam iskompajlirao, neke prekompajlirao, i sada prakticno imam sve sta mi treba. Za Ujaka sam cak napravio pakete za SCID i jos neki vrhunski sahovski program. Imam i OpenOffice 3.1, NTFS sa mogucnoscu upisa, cak mi i telenor internet preko USB-a radi.

    Napravio sam skup repositorijuma za CentOS i386 na svom serveru (oko 22GB) kao i odvojen set repo-a za desktop primenu. napravio sam cak i jedan “plnet-centos-bundle” paket koji u paketu instalira nekih 400MB najkorisnijih desktop programa.

    Jeste da je minimalisticki i pomalo zastareo, ali je stabilan, i vreme odrzavanja (update-i, bugfix-ovi) mu je 7 godina. Poceo sam tako sto sam napravio lokalni mirror koristenih repoa da mi se serveri koje odrzavam preko wireless mreze (WISP sam + serviser i network administrator za 95% vecih firmi u okolini) ne opterecuju uplink, i onda sam odlucio da se ne zezam sa Fedorom, a da ostanem na Red Hat baziranom sistemu za desktop. Cak mi je i laptop na CentOS-u.

    Probao sam na jednoj mashini Fedoru 12 i totalno se razocarao koliko je pojednostavljena, nisam pola stvari za podesavanje mogao da nadjem, o rescue opciji installacionog diska da ne govorim. Tako da i da me sada neko tera da predjem na Fedoru, nema sanse da bi (ziv) pristao da ostavim CentOS.

    kerneli imaju matore brojeve, ali 2.6.18-164 kerneli suvise 2.6.30 nego 2.6.18 zbog obimnog backport-inga od strane Red Hat-a. Naravno koristim centosplus kernele sa svim modulima ukljucenim, tako da mi nista ne fali.

    Da ne pominjem da sam uspeo da instaliram CentOS na mashinu na koju NITI JEDAN noviji distro nije hteo da se instalira, jer je vlasnik okrenuo IDE kabel naopacke.

Gledanje 431 članaka - 431 do 440 (od 457 ukupno)