Početak›Forumi›Linuks›Opšte Linuks diskusije›Greške u prevodu KDE-a
- This topic has 76 odgovora, 10 glasova, and was last updated 15 years, 3 months ranije by Жарко Михајловић.
-
AutorČlanci
-
17. februar 2007. u 3:07 pm #35960Časlav IlićUčesnik
E, baš mi je žao, ali pogledaj dužinu postova. Mislim da bi verovatno ovo trebalo premestiti u sopstveni odeljak na forumu ili tako nešto i razbiti na više tema…
Ali ima to i svoju svrhu, možda se još nekom sve ovo učini vrlo zanimljivim (vidiš kako nabacujemo teme i teme), pa se prihvati prevođenja. Tako sam se i ja uhvatio u kolo…
Stvar je u tome što planiram nekakav heuristički sistem, gde bih mogao da vremenom da zadajem kratka pravila za kritične pojmove, po kojima će da se overavaju sadašnji i budući prevodi i dopune.
Pa, to bi bilo idealno, verovatno je ručni prevod bez premca, pošto engleski i srpski jednostavno nisu kompatibilni.
Nisam se dobro izrazio, nisam mislio sistem koji će da prevodi, već da overava baš ručne prevode, putem pravila koja polako akumuliramo.
Npr. jedno prosto pravilo bi moglo biti: ako u originalu stoji reč sa korenom folder-, onda u prevodu mora biti reč sa korenom „fascikl-“. Ili složeniji primer: ako u originalu stoji command-, onda u prevodu mora biti „naredb-“, osim ako u originalu stoji command line, kada se u prevodu mora naći „komandn- linij-“. I tako dalje, bar za nekoliko stotina kritičnih pojmova.
U stvari, još pre oko dve godine napisao sam sistem u kome se mogu zadavati ovakva pravila, ali sam ubrzo uvideo da je i spor i neprilagodljiv, tako da se razmišljam kako da ga preradim i stvarno ubacim u pogon.
Mislim da je bolje da se ide u pravcu stvaranja nekog on-line formulara koji bi omogućavao svima da lako menjaju fajlove preko mreže, a moderatorima da pregledaju prevod i odobravaju ga. To bi barem na kratko povećalo broj učesnika (na primer, ja bih tako mogao, ali da instaliram čist KDE i da učim kako se radi sa tim fajlovima… to trenutno teško).
Tako nešto već postoji, i to u više izvedbi, najpopularnija je mislim Rozeta, u okviru Ubuntuovog „Kosmodroma“ (Launchpad).
Meni se, međutim, ovakva rešenja nimalo ne dopadaju. Jer prevodi programa se ne naprave i zdravo đaci, već moraju da se održavaju; prevodioci-amateri treba da se uvežbavaju i postaju bolji vremenom, posebno što nama tehničarima gramatika u početku najčešće nije jača strana. Jedan način da se razdvoji žito od kukolja je upravo i ta prečka koju treba preskočiti, da se na sopstveni računar instalira neophodna infrastruktura za prevođenje — koja je, naravno, na koncu i daleko udobnija i sposobnija od bilo kakvog sistema na vezi (online).
U praksi se pokazalo baš ovako — na centralnoj KDEovoj prevodilačkoj listi, bila je velika frka baš sa tom Ubuntuovom Rozetom, gde su se ljudi žalili da Ubuntu dolazi sa sve više gramatički loših i terminološki neusklađenih prevoda. Čak je Ubuntu prvobitno dao prioritet prevodima iz Rozete, pa su tako zbrzani loši prevodi dolazili umesto KDEovih ustaljenih dugogodišnjih.
Samo da napomenem da uopšte ne moraš da instaliraš KDE da bi radio na prevodima, u stvari možeš i običnim uređivačem teksta da čukaš po PO datotekama (ili specijalizovanim uređivačima, kao K-babel). Jedino ne možeš tako lako da vidiš prevod u akciji, ali to ne može ni preko ovih sistema na vezi.
Ovo je spisak za dizajn grafičkog interfejsa, ali se između redova može dosta saznati o značaju teksta u interfejsu.
Ma sve je to u redu, samo ponavljam da prosto nisam preuzeo na sebe i da se bavim dizajnom interfejsa. Ali baš gledam da uspostavim u prevodu iste metafore kao i u originalu, uključujući i njenu izražajnost (dakle pitomo pitomim, živopisno živopisnim), tako da implicitno verno prenesem izvorni dizajn, bio on loš ili dobar.
Moram da kažem i da je čest problem što, opšte uzev, pridajemo engleskim originalima intuitivnost i značenje koje oni nikako nemaju, i otud zapravo sva frka sa „smešnim“ prevodima.
Setih se sad jednog baš komedijaškog primera u vezi sa ovim. Bejah razmišljao kako da prevedem computing cluster (ono, više mašina i procesora vezanih brzom mrežom), i videvši da je u astronomiji star cluster prevedeno kao „zvezdano jato“, odlučim se za „računsko jato“. I gle, izbi frka, ma kakvo jato, kakve zvezde sad imaju veze, ptice lete u jatu a ne procesori, izmišljaš neke nepostojeće veze, itd. Nedugo potom, naiđem na izraz computing constellation, koji označava više computing clustera povezanih međusobno: dakle „računsko sazvežđe“ koje sadrži više „računskih jata“. Drugim rečima, neznani engleski inženjer imao je istovetnu zvezdanu metaforu na umu kao i ja, i sad je to na srpskom smešno, a na engleskom nije…
Obustavi? Meni se ovo extra sviđa. Deluje mi kao pandur koji pendrekom treska po title bar-u.
Vala da znaš… „Obustav’!“ 🙂 U stvari sad kad si pomenuo, nekako mi je poznato, pretražiću malo po prevodima.
A što ne “vetrobran”. Vatrobran ima taj caveat da je previše sličan vetrobranu i da će većina ljudi koji ne znaju za firewall verovatno čitati kao vetrobran. To se isto desilo i magazinu Blic PULS koji svi čitaju kao PLUS zato što je reč PLUS češća.[…]
Heh, morao sam dvaput da pročitam rečenicu da bih video „puls“ umesto „plus“ 🙂 Ali nije to tako strašno za „vetrobran“ i „vatrobran“, nije robna marka pa da ima neke veze. A „mislim“ i da je ipak „vatrobran“ dovoljno upečatljiv, a i nema nikakvih vetrobrana u blizini pa da dolazi do zabune (kao ovo sa novinama). Mada da znaš da ni „vetrobran“ ne bi bio loš, samo što mi se „vatrobran“ baš mnogo sviđa 🙂
Jezička ergonomija je termin koji sam sam skovao, ali verujem da nisam jedini koji se njome bavi.
Meni je uvek jako drago da čujem bilo kakav kriterijum koji može koliko-toliko pomoći u izboru između nekoliko mogućnosti prevoda, ali takav koji ne radi „na uvce“ (smešno, nije smešno…) i koji ne zahteva istraživanje sa statistički značajnim brojem korisnika u kontrolisanim uslovima (za šta, ovaj, mislim da nemaju uslova ni ovi što plaćaju 🙂
Od ovih nekoliko mojih koje sam već pominjao, uzimam nedvosmislenost — nesudaranje sa nečim u istom kontekstu — kao apsolutnu neophodnost. Zatim su tu slična izražajnost (pitomo, oštro, kratko, dugo), pa onda postojanje različitih kategorija reči sa istim korenom (imenica, glagol, pridev), i na kraju svakako i to „uvce“ (koje u principu nikada ne može da mi nadjača samo nedvosmislenost, ostalo manje-više može).
17. februar 2007. u 6:10 pm #35961foxbunnyUčesnikAh, više mi se smučilo da izdvajam citate! >:D
Dobro, ovako…. ima li negde da se skinu PO fajlovi a da ne skidam celu CVS (ili SVN, šta li beše KDE fura?) granu? Da li neko održava mirror samo tih fajlova koji su potrebni za prevođenje? Ja bih mogao da koristim i KBabel (ništa komplikovano, predpostavljam) ali me stvarno mrzi da čekam hiljadu godina da se skine ceo KDE.
Drugo, mislim da ne ide da ja editujem PO fajlove, pošto nisam koordinator… Verovatno će biti dovoljno da ovde ističem svoje primedbe.
Nego, što se tiče planove… koji su rokovi za sledeću objavu, to jest okončanje tekućeg ciklusa prevoda?
18. februar 2007. u 11:16 am #35962Časlav IlićUčesnikAh, više mi se smučilo da izdvajam citate!
Dobro je, i meni se već posustajalo 🙂
[…] mislim da ne ide da ja editujem PO fajlove, pošto nisam koordinator… Verovatno će biti dovoljno da ovde ističem svoje primedbe.
To i ja mislim, sve dok su konkretne primedbe u pitanju, a bacati se na PO datoteke vredi jedino kada hoćeš da prevodiš nešto neprevedeno ili zapušteno, ili održavaš neki prevod.
Recimo, pomenu gore da ti supruga koristi Digikam, njegov je prevod baš zapušten… Mada ti nije neka motivacija, kada ona već ne koristi srpski, al’ da ipak pomenem 😉
Dobro, ovako…. ima li negde da se skinu PO fajlovi a da ne skidam celu CVS (ili SVN, šta li beše KDE fura?) granu?
Ovo će ti povući prevod stabilne grane:
[code]
svn co svn://anonsvn.kde.org/home/kde/branches/stable/l10n/sr/messages
[/code]Nego, što se tiče planove… koji su rokovi za sledeću objavu, to jest okončanje tekućeg ciklusa prevoda?
KDE 3 je na zalasku, serija 3.6 se ne planira, tako da u 3.5.n idanjima dolazi samo do vrlo malih izmena. Veliko spremanje se očekuje uz KDE 4, tu se menja i format PO datoteka (u stvari, prelazi se na standardniji, pravi PO), pa ćemo videti koliko će tu novog posla biti.
Ali u međuvremenu, nezavisni programi kao K3b, Amarok, Digikam i slični, izdaju se svojim tempom, i programeri izdanja najavljuju nešto unapred na centralnoj prevodilačkoj listi. Na primer baš je za Digikam 0.9.1 prevodiocima dat rok do 25. ovog meseca.
27. februar 2007. u 2:47 pm #35963foxbunnyUčesnikHm, prošao rok. Pa, digiKam bi možda mogao da pregledam, ali ne i da ga održava. Sad se tako sve potrevilo da imam mnogo posla kod kuće (što je dobro za budžet) pa ne stižem ni svoje projekte da održavam (siroti FOXBUNNY e-zine, posao je zapušten i neugledan ::)).
Tako da, ono… Možda ću moći, možda neću.
Inače, digiKam koristim dosta često, a verovatno ću još češće kada budem počeo malo aktivnije da fotkam. Trenutno moram zbog posla da prevedem e107 (nema veze sa KDE-om), pa ću valjda ući u štos.
28. februar 2007. u 10:47 am #35964SlsimicUčesnikDugo nisam dolazio na ovu temu… i kad videh da ima 3 (TRI) strane 😮
pa pomislih… nije moguce da ima toliko gresaka ::)Kad ono majstori se raspisali sve u 16…
Ajde lepo ko nije prijavljen na KDE listu nek se prijavi pa tamo nek se raspravlja
o tematici i terminologiji prevoda O0Ovde je mesto za pronadjene greske…
p.s
Mada ne znam zasto je ljudima tesko da kliknu na “O programu” vide ko je radio prevod i cimnu coveka na EMAJL
mnogo je brze i efikasnije…20. april 2007. u 11:19 am #35965Жарко МихајловићUčesnikЕво једне грешке, “Не додаји“.
КДЕ 3.5.5, опенСУСЕ 10.2
20. april 2007. u 8:07 pm #35966Časlav IlićUčesnikHm… sređeno. U stvari nisam baš siguran da je „Ne dodaji“ neispravno, pa sam prebacio u najbezbednije „Nemoj da dodaš“.
21. april 2007. u 11:31 am #35967burgaUčesnikПа каже се додај и не додај или немој додати. Нема у никаквог “И” нити знам одакле би се појавило…
3. maj 2007. u 6:09 pm #35968jbobanUčesnikПа каже се додај и не додај или немој додати. Нема у никаквог “И” нити знам одакле би се појавило…
I ja mislim tako. Inače bi bilo: Dodaji / Ne dodaji.
20. maj 2007. u 12:09 pm #35969Жарко МихајловићUčesnikИдемо даље, Кадресбук (KAddressBook):
Скраћенице Др, Мр, Гдин, Гђа, Гђица… и све остале до којих се долази сажимањем тако да се узима почетак и крај речи (или, прво и последње слово) пишу се без тачке.
По старијем правопису писало се Д-р, М-р, Г-дин… где је било јасније о чему се ради, је л’ да? По тренутно важећем правопису цртица је избачена, али то не значи да је уведена тачкица ^-^
Тачкица се пише код скраћеница које се заснивају на почетку речи, рецимо “Проф.” O0
Тако, у овом уреднику почасних титула, само су исправно написане “Госпођица” и “Проф.”, по важећем правопису.
-
AutorČlanci
Moraš biti prijavljen da bi postavio komentar u ovoj temi.