Početak›Forumi›Linuks›Opšte Linuks diskusije›Greške u prevodu KDE-a
- This topic has 76 odgovora, 10 glasova, and was last updated 15 years, 3 months ranije by Жарко Михајловић.
-
AutorČlanci
-
31. januar 2007. u 7:18 pm #35930foxbunnyUčesnik
Potpisujem sve što si napisao, samo postoji jedna začkoljica: ako uopšte zastaneš da se zapitaš koji bi izraz bio intuitivan, možeš biti siguran da takav [i]ne postoji[/i] 🙂
Da, ali tu smo prevideli činjenicu da je reč “intuitivan” ukorenjen u savremenom srpskom jeziku i ne traži alternativu (kao i ova reč, na primer) u korenima našeg jezika.
Totalno subjektivno i stvar navike. Razmisli prosto: ako je očigledno nejasno, rogobatno i postoji bolje rešenje, zašto su onda mnogi prevodioci tako izabrali? Pored što ih ima po KDEu, eno i Gnom je pun „postavki“, npr.
Bitno je uzeti u obzir činjenicu da se profil ljudi koji *prevode* KDE razlikuje od profila *krajnjeg korisnika* koji nikada neće ni pomisliti da prevodi bilo šta, a kamo li interfejs. Dakle, to što je softver pun “postavki” može biti samo problem imitacije ili nedovoljnog razumevanja krajnjih korisnika. Zato sam i rekao da “šta ljudima ima smisla to ne zavisi od nas, već od njihovog iskustva”. Barem ne na kratke staze. Ako želimo brzo usvajanje srpskog prevoda, moramo se prilagoditi krajnjim korisnicima, a ne sopstvenim navimaka ili navikama drugih prevodilaca. Uostalom, tako je inače sa jezikom. Nekome koje stalo do gramatičke ispravnosti teksta, biće teško da čita, recimo, članke u većini novina, dok će čitaoci često onanisati nad glupostima koje tamo vide. To je sve stvar “navika”. Ali čak i da ne silazimo toliko nisko da se prilagođavamo gluposti većine ljudi, još uvek imamo dosta prostora za manevrisanje.
Praktično je vrlo nezahvalno odlučivati između rešenja koje mogu biti ravnopravni sinonimi. Međutim, ono što nije tako teško, to je upotrebiti nekoliko načina za eliminaciju mogućih izbora:
– koje se rešenje neće sukobiti sa nekim drugim engleskim izrazom (uvesti dvosmislenost)?
– da li se engleski izraz koristi na više načina (imenica, glagol, pridev), i koliko koje rešenje to može podržati?
– koje rešenje je najmanje natovareno drugim značenjima?
– koje rešenje je kraće (posebno jedna mesto dve reči)?
– koje rešenje se možda već odavno upotrebljava u drugim granama tehnike, u analognom kontekstu?
Iznenađujuće je kako se lako mogu odbaciti mnoga rešenja kada se propuste kroz ovakav filter.
Konkretno na primeru “postavki”, ja ne vidim uopšte problem u filterima kroz koje su propuštene sve mogućnosti, već u inerciji prevodilaca (bez uvrede, ovo nije ništa lično). Taj problem sa video i u štampanoj literaturi, a provlači se i kroz prevode interfejsa. Naravno, “postavka” je još i ok. Ja sam viđao u knjigama primere da pukneš od smeha. 😀
Postoje situacije, slažem se, kada je nemoguće odabrati reči koje će biti dovoljno jasne od samog početka. Na primer, “transparency flattening”. Ljudi se često zakače za reč “flatten” zato što misle da znaju šta je “transparency”. Međutim, ako uzmemo u obzir ceo kontekst u kome se koristi taj izraz, dolazimo do zaključka da ni prva reč nema odgovarajuću srpsku reč. Sa kontekstom u vidu, ja sam, na primer, rešio da se uopšte ne bakćem bukvalnim prevodom tog izraza, već sam iz konteksta u kome se izraz javlja, skovao “ubijanje providnosti”. To je bilo dovoljno jasno čitaocima i izraz je bio relativno lako prihvaćen (bez “jezičkog otopra”). Da li prevod dobar? Možda i nije sa jezičkog stanovišta, ali je poslužio svrsi veoma dobro — preneo je smisao originala. To je, mislim, suština prevoda.
Ono što sam svim ovim hteo da kažem je, ukratko, da termini ne treba da sile ljude da ih uče napamet, već da se zbog logike konteksta (ili mesta) ma kojem se javljaju, brzo “progutaju i svare”. Nekad je to nemoguće, slažem se, ali ako je moguće, onda ne treba izmišljati nove reči ili koristiti izraze koji ne asociraju ninašta samo da bi se jezički (tačnije, sistemski) bio korektan.
1. februar 2007. u 2:27 pm #35931Časlav IlićUčesnikKonkretno na primeru “postavki”, ja ne vidim uopšte problem u filterima kroz koje su propuštene sve mogućnosti, već u inerciji prevodilaca (bez uvrede, ovo nije ništa lično).
U kom smislu inerciji? Jer…
[…] skovao “ubijanje providnosti”. To je bilo dovoljno jasno čitaocima i izraz je bio relativno lako prihvaćen (bez “jezičkog otopra”). Da li prevod dobar?
…eto npr. pred ovim bih se i ja poneo „inertno“, u sledećem smislu. Malo pogledah sada šta mu dođe to „transparency flattening“, i pre bih ga preveo recimo kao „razlaganje providnosti“ — poenta nije konkretan izraz, već to da je različit. Ali, i „ubijanje providnosti“ glatko prolazi one filtere odozgo, i pošto znam da si ga ti već upotrebljavao, uz blagi unutrašnji gunđ bih i ja tako učinio (inercija). Jer, to što se meni manje dopada nego nešto drugo nije nikakav objektivan kriterijum, kakav jeste činjenica da je već upotrebljeno (usklađenost).
[…] ako je moguće, onda ne treba izmišljati nove reči ili koristiti izraze koji ne asociraju ninašta samo da bi se jezički (tačnije, sistemski) bio korektan.
U principu, kao što rekoh, sve može što prođe one kriterijume odozgo. Jedino iz iskustva znam da mnoge takve varijante „da vidimo kontekst“, „nešto očiglednije“, itd. prosto ne mogu da ih prođu.
I mislim da ne vredi mnogo ni pokušavati. Ako se pogledaju druge grane tehnike, može se videti sijaset takvih „sistemskih“ izraza, da neupućen zaista ne može tu ništa da zaključuje „intuitivno“. Moj omiljni primer iz sopstvene struke jeste „gornjaka“, koja načisto rastura svoj engleski parnjak upper surface, u kontekstu u kome služe.
Što nas dovodi do verovatno najbitnijeg određenja priče:
Bitno je uzeti u obzir činjenicu da se profil ljudi koji *prevode* KDE razlikuje od profila *krajnjeg korisnika* koji nikada neće ni pomisliti da prevodi bilo šta, a kamo li interfejs. Dakle, to što je softver pun “postavki” može biti samo problem imitacije ili nedovoljnog razumevanja krajnjih korisnika.
Ovo je stanovište „profesionalizma“. Po mojoj radnoj definiciji, profesionalac je onaj koji je sposoban da se jasno distancira (bez emocija) od onoga što proizvodi i korisnika toga; drugim rečima, da poštuje spolja nametnute norme, i kad zatreba, sledi stvari koje mu deluju kao najobičnija glupost.
Profesionalac prevodilac bi bio onaj koji kaže „pravim prevod za Acu Burekdžiju, te istražujem kako A.B. razmišlja, kako bih mogao da mu udovoljim; naravno, meni lično, ne pada na pamet da koristim taj prevod“. Bar za jednog koji se profesionalno bavi prevođenjem na računaru, znam da je izrekao nešto u ovom stilu. Ne pokušavam da budem ironičan, jer kao što rekoh, smatram da se to od profesionalca i očekuje.
Pošto ja nisam profesionalac, a vala ni Majka Tereza, onda prvi na spisku zadovoljnih korisnika prevoda moram biti ja lično i drugi slične povezanosti sa računarima. To, u najmanju ruku, znači da prevod u perspektivi ne sme biti ništa manje funkcionalan od engleskog originala, ništa manje upotrebljiv u neformalnoj komunikaciji, niti čista transliteracija sa engleskog. U suprotnom, kada se ne bih mogao nadati tome, motivacija za rad na prevodu bila bi mi ravna nuli — što spada u amaterizam, kakav i jeste.
1. februar 2007. u 5:31 pm #35932foxbunnyUčesnik…eto npr. pred ovim bih se i ja poneo „inertno“, u sledećem smislu. Malo pogledah sada šta mu dođe to „[i]transparency flattening[/i]“, i pre bih ga preveo recimo kao „razlaganje providnosti“ — poenta nije konkretan izraz, već to da je različit.
Ovo je već moje lično nagađanje, ali… Činjenica je da bi “razlaganje providnosti” mnogima zvučalo bolje, mnogo bolje. Ali isto tako mislim da bi većina smesta došla do zaključka da ne može ni zamisliti kako se to providnost razlaže *bez objašnjenja* koje si imao prilike i sam da pročitaš. U kontekstu efekta tog postupka, za krajnjeg korisnika je bitno to da objekti prestaju da bivaju providni. Sam efekat, dakle. To je za mene isto kao što govorimo “vožnja” a ne “cimanje volana i menjača, i pritiskanje papučica” (koje zatim spakujemo u neki izraz tipa “upravljanje vozilom”). Oba koncepta su validna, ali sa suprotnih gledišta. Dakle, moj cilj je bio da na osnovu samog izraza čitaocu smesta bude jasno čemu se teži. “Ubijanje”, doduše, može da se shvati ovako ili onako, baš kao i “razlaganje”, ali mi se činilo da je u datom momentu ubijanje bilo najbliže poenti. U tom smislu, ni original nije bio baš preterano intuitivan, ali ja ne marim mnogo za original. Najbitnije mi je bilo da se sam postupak nazove tako da čitaocu (korisniku) bude jasan. U tom smislu, original mi je kao “ideja”: aha, postoji to i to što se u originalu identifikuje tim i tim izrazom — kako ga sad nazvati na srpskom. Pristup je daleko slobodniji (bezobrazniji?) od pristupa koji, opet pretpostavljam, koriste mnogi prevodioci (ne mislim na tebe konkretno, već na sveukupno iskustvo koje imam sa srpskom lokalizacijom).
U principu, kao što rekoh, sve može što prođe one kriterijume odozgo. Jedino iz iskustva znam da mnoge takve varijante „da vidimo kontekst“, „nešto očiglednije“, itd. prosto ne mogu da ih prođu.
Ma, naravno, slažem se da se ponekad adekvatni izrazi ne mogu lako naći. Ali uvek možemo osporiti i same filtere ili ih na trenutak zaboraviti. Ako se previše držimo pravila koje smo sebi zadali, ne možemo imati slobodu u pronalaženju dobrog rešenja. Ja sebi jednostavno dozvoljavam da lupetam do besvesti i jednom u sto pokušaja ću doći do neverovatnog okrića koja često ruše sve postavljene zahteve.
I mislim da ne vredi mnogo ni pokušavati. Ako se pogledaju druge grane tehnike, može se videti sijaset takvih „sistemskih“ izraza, da neupućen zaista ne može tu ništa da zaključuje „intuitivno“. Moj omiljni primer iz sopstvene struke jeste „gornjaka“, koja načisto rastura svoj engleski parnjak [i]upper surface[/i], u kontekstu u kome služe.
Da, ovo je još jedna tema koja je veoma zanimljiva. Na primer u grafičkoj struci se sve više ruši nemački šablon i uvodi engleski. To je, naravno, posledica uvođenja računara, ali i promene starosne strukture u struci. Mlađi ljudi nisu toliko eksponirani nemačkom jeziku koliko starije generacije. Verovatno i ovo ima velikog uticaja na savremeni jezički osećaj. Skoro da imamo dve grane srpskog jezika, u tom pogledu.
Što nas dovodi do verovatno najbitnijeg određenja priče:
[quote=”foxbunny”]Bitno je uzeti u obzir činjenicu da se profil ljudi koji *prevode* KDE razlikuje od profila *krajnjeg korisnika* koji nikada neće ni pomisliti da prevodi bilo šta, a kamo li interfejs. Dakle, to što je softver pun “postavki” može biti samo problem imitacije ili nedovoljnog razumevanja krajnjih korisnika.
Ovo je stanovište „profesionalizma“. Po mojoj radnoj definiciji, profesionalac je onaj koji je sposoban da se jasno distancira (bez emocija) od onoga što proizvodi i korisnika toga; drugim rečima, da poštuje spolja nametnute norme, i kad zatreba, sledi stvari koje mu deluju kao najobičnija glupost.
Profesionalac prevodilac bi bio onaj koji kaže „pravim prevod za Acu Burekdžiju, te istražujem kako A.B. razmišlja, kako bih mogao da mu udovoljim; naravno, meni lično, ne pada na pamet da koristim taj prevod“. Bar za jednog koji se profesionalno bavi prevođenjem na računaru, znam da je izrekao nešto u ovom stilu. Ne pokušavam da budem ironičan, jer kao što rekoh, smatram da se to od profesionalca i očekuje.
Pošto ja nisam profesionalac, a vala ni Majka Tereza, onda prvi na spisku zadovoljnih korisnika prevoda moram biti ja lično i drugi slične povezanosti sa računarima. To, u najmanju ruku, znači da prevod u perspektivi ne sme biti ništa manje funkcionalan od engleskog originala, ništa manje upotrebljiv u neformalnoj komunikaciji, niti čista transliteracija sa engleskog. U suprotnom, kada se ne bih mogao nadati tome, motivacija za rad na prevodu bila bi mi ravna nuli — što spada u amaterizam, kakav i jeste.
[/quote]A, vidiš. Ja sam namerno hteo da izbegnem izraz “profesionalizam”. Retko ko je dostigao takav nivo da je potpuno emocionalno ‘ladan. Mislim da to i nije moguće. Uvek na nas utiču naša ubeđenja (ne stavovi, dakle, već ubeđenja), a ona su uvek ukorenjena u emocijama. Ići protiv svojih ubeđenja je glupo u svakom slučaju. Ako treba krenuti u drugom smeru, potrebno je sebe ubediti u valjanost tog poteza. 😀 Ali, već zalazimo duboko u OT vode. ::)
Nego da se vratimo temi… Da li je moguće obrađivati prevod na živo? Na primer izmenim neki fajl i odmah vidim u KDE-u šta se desilo? Kapiram da bih tako mogao najbolje da vidim šta sam uradio. Posle mogu taj fajl lepo da diff-ujem i okačim ovde ili ti pošaljem na e-maili ili tako nešto… čisto malo da te zabavim. 😀
1. februar 2007. u 10:47 pm #35933Жарко МихајловићUčesnikКњижевници су већ расправљали о питању превода, између осталих Иво Андрић, цитирајући вероватно једну франсуцку пословицу, каже: “Леп превод је као жена: ако је лепа није верна, ако је верна није лепа”.
Елегантно изречено оно чега се ви изнад расписасте. Наравно да је увек боље не преводити буквално, већ прилагођено локалном значењу, знању, колективном искуству, или ако хоћете – архетипу… па макар то ни мало не подсећало на оригинал по звучности, али свакако по смислу који му придаје популација којој се преводи!
Сматрам да је (ћирилични) КДЕ превод одличан, и радо га користим.
3. februar 2007. u 4:02 pm #35934Časlav IlićUčesnik[…] Ja sebi jednostavno dozvoljavam da lupetam do besvesti i jednom u sto pokušaja ću doći do neverovatnog okrića koja često ruše sve postavljene zahteve.
Što se mene tiče, savršeno — da vidiš što bih se ja osilio sa KDEom, da ne bi našeg obor-kneza, Marka Rosića, da grdi po raji 🙂 (*poetsko preterivanje)
Nego da se vratimo temi… Da li je moguće obrađivati prevod na živo? Na primer izmenim neki fajl i odmah vidim u KDE-u šta se desilo?
Eh, gotovo kafenisanje? Ajde.
Postoji lak i prljav, i čist i teži način.
Prljav način bi bio da skineš izvor prevoda koji odgovara instaliranoj verziji KDEa (npr. kde-i18n-sr-3.5.5.tar.bz2), u kome se nalaze PO datoteke koje sadrže prevod, i onda ih instaliraš preko onih koje dolaze uz distribuciju. Kad izmeniš nešto, samo opet opališ make install, i ažuriraće samo izmenjene datoteke. Problem sa ovim je što ne možeš baš sve izmene videti u akciji (prevodi iz desktop_*.po datoteka — uglavnom imena ikona, iz K-menija, i sl. — generišu se pri kompilovanju celog KDE), i što kad praviš razlike, činiš to sa neažurnom verzijom, ona u centralnom skladištu može biti u međuvremenu izmenjena (mada je 3.5 grana sada već prilično stabilna).
Čist način (kako stalni prevodioci ponekad rade) bio bi da se održava verzija KDEa kompilovana iz izvora, usklađena sa centralnim skladištem (grana 3.5), i onda sve ide kako treba. Mada ima začkoljica da se to namesti kako treba, tako da se ne meša sa normalnom distribucijom (obično se doda još jedan korisnik, s posebnim podešavanjima okruženja…)
Smatram da je (ćirilični) KDE prevod odličan, i rado ga koristim.
Fala na lepim rečima 🙂
4. februar 2007. u 1:18 am #35935foxbunnyUčesnikКњижевници су већ расправљали о питању превода, између осталих Иво Андрић, цитирајући вероватно једну франсуцку пословицу, каже: “Леп превод је као жена: ако је лепа није верна, ако је верна није лепа”.
E, a Ivo je ovde malo zalutao sa svojom poslovicom. 😉 Problem prevoda interfejsa se umnogome razlikuje od problema prevoda knjiga. Pre svega, knjiga je kontekst već sama po sebi. Kon interfejsa je kontekst ono što je za prevodioca kontingentni sadržaj (odnosno, ono što nije tekst), pa i aktivnosti korisnika koji dovode to čitanja tog teksta i šta sve ne. Još jedan (tehnički) problem je što retko postoji prilika da se na kontingent aktivno utiče čak i u slučaju kada bi to porpavilo prevod. Dakle, uopšte se i neradi o odnosu estetike i vernosti prevoda, već o odnosu između jezičke ispravnosti i funkcionalnosti prevoda (i rasprava koja je vođena gore se odnosi samo na slučajeve kada se jedno ili drugo mora žrtvovati).
Što se mene tiče, savršeno — da vidiš što bih se ja osilio sa KDEom, da ne bi našeg obor-kneza, Marka Rosića, da grdi po raji 🙂 (*poetsko preterivanje)
Kako grdi? :- Onda bolje da ćutim? 😀
Mnogo mi je to komplikovano to sa instalacijom čistog sistema. Trenutno nemam dovoljno mesta na hardu za još jedan KDE. 🙁 A i rezervni hard mi crkava… klikće povremeno. A nema veze, ubaciću ispravke u ovu temu pa nek ide život. Podrudiću se da napravim neki jednostavan markup tako da će moći programski da se vadi tekst (nešto kao diff).
4. februar 2007. u 12:56 pm #35936Časlav IlićUčesnik[…] Mnogo mi je to komplikovano to sa instalacijom čistog sistema. Trenutno nemam dovoljno mesta na hardu za još jedan KDE.
Fakat komplikovano, sve i da imaš mesta.
A nema veze, ubaciću ispravke u ovu temu pa nek ide život. Podrudiću se da napravim neki jednostavan markup tako da će moći programski da se vadi tekst (nešto kao diff).
Ovaj, verujem ja da smo puni grešaka kada bi se one metodično tražile, ali zar ih ispada toliko mnogo kada normalno koristiš sistem, da misliš da vredi neke automatizacije? 🙂 Nije li dovoljno samo da kopiraš deo teksta koji ne valja, uz kratku napomenu?
Ako te pogrešno razumem, te bi da ispravljaš terminologiju, onda kao što rekoh, to prvo treba prodiskutovati za svaki slučaj ponaosob. Ili, ako bi da menjaš konstrukcije rečenica, nezahvalan je to posao u smislu da ako sam ne održavaš neki prevod, dolazi do šarenila stila i sl.
5. februar 2007. u 5:40 pm #35937foxbunnyUčesnikAko te pogrešno razumem, te bi da ispravljaš terminologiju, onda kao što rekoh, to prvo treba prodiskutovati za svaki slučaj ponaosob. Ili, ako bi da menjaš konstrukcije rečenica, nezahvalan je to posao u smislu da ako sam ne održavaš neki prevod, dolazi do šarenila stila i sl.
Pa ima ispravki i korektorskih i lektorskih, da se tako izrazim…
Evo na primer:
Nedoslednost u razlicitm delovima KDE projekta (sto znaci u raznim programima i samom KDE okruzenju):
negde se pominje “podesavanje” negde “postavka”. To mi je bolo oci.
Zatim: “rezim preko celog ekrana”. Tu bi moglo “prikazi preko celog ekrana”. (to je u, mislim, programu za pregled slika digiKama).
Zatim: “Uredjivaci”. To nisam mogao da skopcam dok nisam otvorio meni. Okej, mogao sam malo da se zadrzim i pogledam ikonicu, ali to usporava rad. “Editor” je dovoljno jasno i opsteprihvaceno. “Editori teksta” jos bolje. Sto se tice personifikacija, to je, PMSM, u srpskome jeziku malo nezahvalno. Zasto moramo reci “Uredjivaci teksta”, kada mozemo reci “Uredjivanje teksta”? Ovo drugo se mnogo lakse “guta”. Nemam jos uvek pametno resenje za slucaj kada govorimo o kategoriji programa (za razliku od stavke u meniju).
Na primer “Open your photo manager”. Kako ovo prevesti? “Otvorite upravljač fotografijama”? Zvuči malo rogobatno. “Otvorite program za organizaciju fotografija”… dugačko.
Jedan od nezahvalnijih izraza je “manager”. U nekim slucajevima, kao sto je “color management”, moze se potpuno izostaviti rec manager: “korekcija boja”. Vidim da se negde javlja prevod “upravljanje” = “management” (nisam siguran da li u KDE-u). To je neprecizan prevod zato sto management nije samo upravljanje (to je samo tako u srpskom jeziku zato sto se rec vezuje za upravljanje firmama = menadzment), ali ona zapravo ima opstije znacenje… nesto u smislu kontrole i baratanja.
to handle or direct with a degree of skill: as a : to make and keep compliant b : to treat with care : HUSBAND c : to exercise executive, administrative, and supervisory direction of
“Photo manager” bi mogao dakle da se prevede kao “Baratanje fotografijama” ili, jos bolje, kao “Organizacija fotografija”.
Jos jedna cesta i vrlo zjbna rec je “viewer”. “Pregledac” zvuci malo izvestaceno i uvek mi malo zasmeta (spontano se zakacim za nju svaki put). “Pregled (necega)” je po meni bolje resenje u slucajevima kada se prevod odnosi na meni za pokretanje programa.
Naravno, posto koristim komp zajedno sa zenom, koja ne moze da svari srpski prevod, mogu samo povremeno da ga gledam. Ali vremenom cu imati dovoljno ispravki (argumenata). Mislim, ovako na prvi pogled, 90% prevoda izgleda OK. Ja samo govorim o nekim detaljnima koji bodu oci. Ali stvarno *bodu oci*, ne onako kao “ne svidja mi se”, nego bas… :p Juce sam dao zeni da malo sedi za srpskim prevodom, i cuo sam da umire od smeha neko vreme, a onda je trazila da vratim engleski. 🙁
6. februar 2007. u 2:15 pm #35938Časlav IlićUčesnikPa ima ispravki i korektorskih i lektorskih […]
Za lektorske, svaka hvala. Za „korektorske“, ahem, da ponovim radne pretpostavke:
1) prevod ne sme biti ništa manje funkcionalan od engleskog originala,
2) ništa manje upotrebljiv u neformalnoj komunikaciji,
3) niti čista transliteracija sa engleskog,na šta sam zaboravio da dodam:
4) ne sme da gura probleme pod tepih,
što znači da prevod mora biti takav da ne bude tek prevodilački salto na papiru i na ekranu, već da ga je moguće spontano koristiti usmeno, pri brzoj komunikaciji.
Pa da vidimo:
negde se pominje “podesavanje” negde “postavka”. To mi je bolo oci.
Vrlo brzo i bezbolno bih mogao da pronađem sve pojave jednog i prebacim u drugo, ali ne mogu da se nakanim, jer mi ne odgovara „podešavanje“. Em što su glagolske imenice nekako izveštačene u odnosu na obične, em što nam često treba kao glagol. Posebno kad se radi o jednini „setting“, jednoj postavci.
Znači, ne vredi da juriš postavke i menjaš u podešavanja, jer to lako mogu sam ako se ubedim, a ni obrnuto, jer iako bih to voleo, morao bih da ubedim neke druge — klasična pat-pozicija 🙂
Zatim: “rezim preko celog ekrana”. Tu bi moglo “prikazi preko celog ekrana”. (to je u, mislim, programu za pregled slika digiKama).
Slažem se da bismo mogli da ustanovimo standardan prevod za „Fullscreen mode“ kao naredbenu frazu (stavku menija, dugme), i možda bi moglo da bude čak samo „Preko celog ekrana“.
Međutim, pošto je original imenički skup, treba nam i takav prevod za sve ostale namene (tačka 4 odozgo, bez problema pod tepihom). Trenutno koristim „celoekranski režim“ u rečenicama u prevodu.
(Napomena: u toku prevođenja sam uvideo da je imenički skup atribut+imenica funkcionalniji nego imenica+genitiv, jer se sa ovim drugim lako upada u nagomilavanje genitiva, što ima isti efekat kao kad se u engleskom slože nekoliko nepromenljivih prideva pa se više ne zna šta se na šta odnosi.)
Zatim: “Uredjivaci”. To nisam mogao da skopcam dok nisam otvorio meni. Okej, mogao sam malo da se zadrzim i pogledam ikonicu, ali to usporava rad. “Editor” je dovoljno jasno i opsteprihvaceno.
Oko ovoga je već bilo frke. Rezultat ljute bitke: uređivač 🙂 Tako je i u Gnomu.
Jedan od nezahvalnijih izraza je “manager”. U nekim slucajevima, kao sto je “color management”, moze se potpuno izostaviti rec manager
Tačno je da je nezahvalan, i stoga u KDEu koristimo „menadžer“, a u Gnomu je „upravljač“. Ali opet moram da se pozovem na funkcionalnost: može se u slučajevima koje navodiš ovako ili onako, ali ne može da se izbegne potreba za imenicom, kada se priča o „različitim menadžerima slika“ i sl. Znači, opet tačka 4, nema bega od imenice.
Jos jedna cesta i vrlo zjbna rec je “viewer”. “Pregledac” zvuci malo izvestaceno i uvek mi malo zasmeta (spontano se zakacim za nju svaki put).
Ovo prosto mora da se ustanovi ćefom — svako ima drugačije mišljenje. Ono što sam mogao praktično da uvidim, jeste da sledeća kombinacija ne pravi probleme i ne dovodi do nedoumica, ako se poštuje bez vrdanja:
browser = pregledač (ovo je i u Vindouzu)
viewer = prikazivač
reader = čitačJuce sam dao zeni da malo sedi za srpskim prevodom, i cuo sam da umire od smeha neko vreme, a onda je trazila da vratim engleski.
Polako dolazim do zaključka da prevod na čiju se terminologiju dugogodišnji korisnik računara neće smejati, ne vredi ni pišljiva boba. Tj. biće funkcionalno neupotrebljiv, prema tačkama 1 i 2 odozgo — ne postoji način da terminologija bude izabrana tako da zadovolji funkcionalnost, a da izbegne podsmeh.
Može se doduše sve što je kritično samo presloviti, ali tome u kraj stupa tačka 3 🙂 Uglavnom se takvi izrazi i ostavljaju u originalu u neobaveznoj pisanoj komunikaciji, što naravno ne dolazi u obzir; ne videh nigde npr. „fajervol“ (koji je uglavnom svuda — KDE, Gnom, Vindouz — mlako preveden kao „zaštitni zid“, praktično kucajući na vrata tačke 4, naspram mog ličnog ekstravagantnog favorita — „vatrobran“ 🙂
E sad, čisto da pokrijem sve mogućnosti: ako ti draga umire od smeha zbog gramatičkih pogreški, propadoh u zemlju 🙂
12. februar 2007. u 12:20 pm #35939jbobanUčesnikLično mislim da se preteruje u prevodjenju svega i svačega. Neki termini, posebno stručni, jednostavno nisu nikada postojali u našem jeziku i mi sad veštački želimo da ih izmislimo. Da li se nekad razmišljalo o kombinaciji našeg jezika za opise radnji, tipa podešavanje, otvaranje, zatvaranje, pregled, izlaz iz programa i sl. a zadržavanje engleskih termina za ostalo, kao što rade Hrvati, tipa firewall, windows, editor itd.?
Naravno, ni ovde ne treba preterati pa karikirati rečenice sa guranjem engleskog tamo gde postoji već uobičajen naš termin.Primer: Meni je sasvim normalno i svakom korisniku računara razumljivo sledeće:
“Otvori to u nekom editoru i promeni parametar” umesto da kažem
“Otvori to u nekom uredjivaču teksta i promeni parametar”.“Jesi li podesio firewall (fajervol) i zatvorio port 135?” umesto
“Jesi li podesio vatrobran i zatvorio kapiju (ili kako već, a valjda turcizam) 135?”Neko će reći da je ovo “običnom” korisniku nejasno. Ali, običnom korisniku neće biti jasno ni kad mu kažemo “vatrobran”, ako već ne zna o čemu se radi. Slično je i sa drugim terminima, kapija, pregledač i sl.
Zašto ovako? Koliko god bilo literature na našem jeziku, mnogo više i uvek nove će je biti na engleskom. Korisnika računara na našim prostorima ne možemo izolovati i sprečiti da koristi englesku literaturu.
Svaki korisnik, koji bude koristio termin vatrobran, svakako će znati engleski termin firewall, jer inače se ne bi ni bavio “vatrobran” problemima.Osim ovoga, naši ljudi nikada neće zaboraviti i prestati da koriste srpski, koji na ovaj način pokušavamo da “branimo” i “očuvamo”, ali ih ovako “operišemo” od engleskog koji svi drugi forsiraju kao opšte prihvaćen i široko rasprostranjen jezik.
Tačno je da je nezahvalan, i stoga u KDEu koristimo „menadžer“
Zašto “menadžer”?
[i]browser =[/i] pregledač (ovo je i u Vindouzu)
Zašto “Vindouzu”? Zašto ne “prozorima”? Dakle, gde se smatra da prevod nije rogobatan prevodi se, a gde ne ostavlja engleski termin, zapisan originalno kao što rade Hrvati, ili približno kako se čita (jer tačno ne može zbog fonetike) na srpskom, pa čak nekad i ćirilicom. Opet dolazimo na pitanje crte. Gde je povući, a ne preterati ni u jednu stranu?
Polako dolazim do zaključka da prevod na čiju se terminologiju dugogodišnji korisnik računara neće smejati, ne vredi ni pišljiva boba. Tj. biće funkcionalno neupotrebljiv, prema tačkama 1 i 2 odozgo
Zašto ne vredi? Kako neupotrebljiv? Kome? Onima koji nisu “dugogodišnji korisnici računara”? Kako su to postali bez “novosrpskih” prevoda?
Nisu te tačke postulati. Mogle su biti postavljene i drugačije pa bismo se manje na njih pozivali. -
AutorČlanci
Moraš biti prijavljen da bi postavio komentar u ovoj temi.