Početak›Форуми›Linukso veb sajt›Pričaonica›Da li je Linux bolji za obične korisnike?
- This topic has 47 odgovora, 15 glasova, and was last updated 16 years, 3 months ranije by
foxbunny.
-
AutorČlanci
-
19. juna 2007. u 11:48 am #55976
Časlav Ilić
Učesnikubermench na delu, vise jedniki spojenih u jedan organizam za izradu proracuna, vidi se da im nije bilo dobro. da li si slikao te masine? bile bi dobre slike za radnu povrsinu, ono kao, rad sa tim masinama u post atomskom dobu, kao u stripovima koje se bave zemljom posle atomskog rata.
Heh, za matrikse računaša sam samo slušao priče 🙂 Ma dobro, nije to verovatno mnogo različito hipertrofirane daktilografske sobe…
Ako misliš na ove mašine, ma nisam ja neki za slikanje, ali može se sigurno naći guglanjem; jedan primer mehaničkog integratora. Ove što sam viđao su tako sve neke kuke i poluge i klizači, šklopocije što vodoravne što uspravne, prikačene za crtaće table i stolove. Vrlo loše za arahnofobičare.
19. juna 2007. u 11:58 am #55977foxbunny
UčesnikNaravno, izostavljena su pitanja poput sklonosti novim tehnologijama, inteligencije korisnika, itd. Neko mozda zeli da koristi racunar, ali nema zicu za to, a neko mozda ni ne zeli da koristi racunar, ali ima realnu potrebu da ga koristi. Dakle, ne moze se sve svesti samo na potrebe.
Ono sto mogu primetiti je da ljudi koji imaju zicu za racunar cesto mogu da ga primene i tamo gde to nije uobicajeno (na primer, stolar koji koristi CAD, ili stocar koji sam razvija softver za proracunavanje rezima ishrane svoje stoke — ovo poslednje vec postaje realnost cak i u Srbiji). Dakle, kako se ovakve “ekskurzije” u svet racunara kotiraju prema Caslavljevoj klasifikaciji? To su sigurno “neobicni” korisnici, i kao takvi povlace i definiciju “obicnih” korisnika.
19. juna 2007. u 2:18 pm #55978dejanium
Učesnik@Caslav Ilic
ma klimava ti ta definicija, nekako mi ne stoji :-
pa svako ce imati nekog ko je napredniji korisnik od njega i pravi se guru lejmer piramida 😮ipak su u pitanju alati za rad. da se tvoj inzenjer guru setio da umesto masine koja je crkla a prekonje se povezuje na udaljeni racunar stavi laptop bez harda sa linuks lajv distrom i od njega masinu za povezivanje na onaj racunar na kome radi komplikovane proracune, e tad bi bio guru.
ovako se sve svodi na korisnike razlicitih potreba i nivoa poznavanja racunarskih tehnika. po tvojoj definiciji ja mu dodjem neki guru u mojoj zgradi i delu firme u kom radim, a ja sebe ne smatram nekim guruom a nisam skroman lik uopste.
lepo rece foxbunny sta mu dodje stocar koji koristi kompjuter u svojoj stali
19. juna 2007. u 3:22 pm #55979Časlav Ilić
UčesnikDakle, kako se ovakve “ekskurzije” u svet racunara kotiraju prema Caslavljevoj klasifikaciji?
Gurui, šta fali? 🙂
Hoću reći, ne vidim što previše komplikovati: ako osoba koristi računar za neku namenu, koliko efikasno to nešto izvodi, u rasponu između najgoreg i najboljeg uočenog za slične namene?
Ako ne koristi računar, kako se onda ima i pričati o poznavanju računara? To što neko eventualno ne bi koristio računar za namenu za koju ga ogromna većina koristi, sasvim je druga stvar. Ako se baš mora, može se taj slučaj dodefinisati u „čak ni lejmer“ 🙂
Na drugom kraju skale, kao taj stočar što simulira optimalnu ishranu krava, možemo eventualno to uzeti za „statistički izlet“. Čovek još uvek nije guru, već radi nešto ekstra-neobično. Možda je hohštapler koji pokušava da izvuče neku korist, možda zida Skadar, podiže Vavilonsku kulu. Ali, pokaže li se uspešnim i korisnim to što radi, tako da i drugi krenu istim putem, automatski postaje „osvedočeni“ guru za tu namenu.
pa svako ce imati nekog ko je napredniji korisnik od njega i pravi se guru lejmer piramida
Ih, pa kad se pogleda iz daleka, za sve važi Gausova kriva 🙂 I na nivou ličnog okruženja je često jasno, zna se kome se treba obratiti i kod koga treba trčati za koju potrebu.
[…] po tvojoj definiciji ja mu dodjem neki guru u mojoj zgradi i delu firme u kom radim, a ja sebe ne smatram nekim guruom a nisam skroman lik uopste.
Pa zašto da ne? Jedino treba pogledati uzorak malo šire od jedne zgrade i jedne firme, ali to je to. Znaš koje stvari završavaš računarom, posmatranjem znaš kako većina u tvojoj okolini to isto završava, i još možda ovako praćenjem foruma i članaka na Internetu. Znaš okvirno i šta bi još mogao da upoznaš da bi bio još efikasniji, zar ne? Prema tome, svi elementi za procenu su tu.
Mislim, ja se recimo ne bavim, šta znam, bazama podataka ili veb-autorstvom, te sam u tome „čak ni lejmer“, a eventualno lejmer za administraciju sistema (hranim kerove i ništa ne diram).
Računar je previše široko primenljiva alatka da bi se donosili neki opšti zaključci o nivou korisnika. Nego lepo, šta se tačno tu kuva, pa tek onda.
da se tvoj inzenjer guru setio da umesto masine koja je crkla a prekonje se povezuje na udaljeni racunar stavi laptop bez harda sa linuks lajv distrom i od njega masinu za povezivanje na onaj racunar na kome radi komplikovane proracune, e tad bi bio guru.
Već urađeno 🙂 Šalim se, bila je to samo jedna brza kvaka (lajv Ubuntu u laptop pod Vindouzom, SSH na udaljeni računar radi male demonstracije nečega tamo, zdravo đaci), uglavnom ne može za normalan rad da funkcioniše tako. Ali mi je jasna poenta.
Međutim, korisnik računara koji bi generalno bio umešan u pravljenju takvih akrobacija, ima drugo ime: administrator. Naravno, isti čovek može biti upućen u više tematika, i naravno biti guru u više njih, ako je dovoljno inteligentan i želi to. Ali, to je već sasvim nezahvalno za trpanje na gomilu: ako je jedan guru samo za proračunske poslove, drugi samo za administrativne, a treći dobar s oba ali ni u jednom guru, ko je od njih ukupno naj-guru? Šta da uzmem, 0.5 * proračunska-umešnost + 0.5 * administrativna-umešnost? Čak, ako je jedan guru u jednome, a drugi jednako guru u isto tome plus guru u još nečemu, po čemu bi taj drugi bio ukupno više guru, ako je u određenoj situaciji to drugo totalno nepotrebno? Prosto, nema smisla ni razmišljati o ovakvim kombinacijama bez konkretnih okolnosti, kada biva mnogo jasnije ko je najpogodniji za šta.
20. juna 2007. u 6:23 am #55980dejanium
Učesnik@Časlav Ilić
ih pa tako mozemo da se teramo …. 😀 ko babuske da iskacemo do beskonacnosti ::)
slusaj, nisam ti trazio slike inkvizitorskih alata, pogresio si link :p, nego ranih masina za racunanje ^-^
20. juna 2007. u 11:00 am #55981foxbunny
Učesnik[quote=”foxbunny”]Dakle, kako se ovakve “ekskurzije” u svet racunara kotiraju prema Caslavljevoj klasifikaciji?
Gurui, šta fali? 🙂
[/quote]Hm, pa ne bas. Guru je neko koji toliko dobro barata kompom da moze da napravi/uradi bilo sta bez obzira na konkretne potrebe ili zahteve (dakle ne samo iz nuzde, vec onako iz ljubavi). Ali dobro, ovo je vec stvar definicije.
20. juna 2007. u 1:17 pm #55982Časlav Ilić
UčesnikHm, pa ne bas. Guru je neko koji toliko dobro barata kompom da moze da napravi/uradi bilo sta bez obzira na konkretne potrebe ili zahteve (dakle ne samo iz nuzde, vec onako iz ljubavi). Ali dobro, ovo je vec stvar definicije.
Definicija je definicija, ali je ovakva takva da osigurava nepostojanje onoga što definiše 🙂 Koliko se stvari danas radi pomoću računara? Već sam pisao o tome: neko meni baci nacrt igre i kaže nacrtaj taj deo grafike, i ja ne znam gde da se okrenem; ja njemu bacim koncepciju proračuna i kažem iscrtaj mi konačne dijagrame, i on me gleda ko budalu.
Mislim da je glavni nesporazum u tome što bi mnogi možda zdravo za gotovo uzeli za „računarskog gurua“ onog koga sam ja svrstao pod „administrator-guru“. Onaj ko može da instalira svakakav sistem na svakakav hardver, da izvede svakavu mrežu nad mnogobrojnim računarima, održava kako lični tako i umrežene sisteme pod koncem, bez bezbednosnih problema, i sa svim friškim softverom. Da poznaje kvačke sa svakakvim komponentama hardvera, i ažuran pregled njihov karakteristika. Da je upoznat sa svim novim dešavanjima po pitanju opšteg softvera i OSeva, da poznaje mnoge od njih do nivoa da većini oko sebe može deliti savete, da poznaje svu etiketu i načine komunikacije preko mreža, itd. itd. itd.
Međutim, kao što rekoh, za mene je to samo jedna kategorija upotrebe, jer se sa računarima radi i ponešto osim navedenih poslova. Ali, vratimo li se na definiciju, opet se može reći: ko zadovoljava prethodni pasus, taj je guru, i samo se po navedenim kriterijumima određuje stepen „računarske umešnosti“. Molim lepo, definicija je definicija, nije kružna, i primenjiva je za odmeravanje. E, ali se onda dolazi do sledećeg: čemu takva mera služi? Ego je uvek na listi, to nije sporno, ali pored toga, ja bih rekao da ne služi ničemu osim upravo za uočavanje najboljeg IT-administrativnog kadra (ne mora u formalno-poslovnom, već u širem smislu: „Kuku, šta mi je ovo sa sistemom i podacima od juče… ništa, hitno zovem sensej-Maksu.“)
A posebno ne služi za ono od čega smo počeli, razglabanje da li je Linuks pristao fantomskom „običnom korisniku“. Znači, da budem vrlo konkretan: za dva korisnika, koja bi po mojim „admin-kritirijumima“ odozgo pala na jedno te isto osrednje mesto (subjektivno „moje“ mesto), apsolutno se ne bih usudio da grupno zaključim da za oboje Linuks jeste ili nije, bez daljeg preciznog ispitivanja za šta koriste računare.
Takođe, iako je naravno isto stvar definicije, ne vidim zašto bi se motiv petljao u sposobnosti; ja bih rekao da je guru guru bez obzira da li je to što je naučio iz lične motivacije (ljubavi) ili nužde. Drugo je to što bez lične motivacije teško da bi mogao da nauči koliko onaj sa ličnom motivacijom, tako da praktično guru bez lične motivacije ne postoji.
20. juna 2007. u 4:27 pm #55983foxbunny
UčesnikOkej, otprilike nisam jos procitao tvoj post.
(Da li si mozda primetio da smo talenti da od obicnog topica napravimo mega-teme koje se prostiru na 1000 strana i cine solidnu gradju za neku knjigu?!)
U svakom slucaju, ja cu ovde da bacim par redaka, a onda cu citati ovo tvoje kad dodjem kuci.
Guru, to bi po meni definisalo kolicinu znanja. E sad, imamo newbies koji jednostavno imaju blizu 0 znanja. Zatim imamo pocetnike koji su tek zagrebali (recimo nekih 2-3 od 10). Onda imamo prosecne iskusne korisnike (5/10). E sad. Kolicina znanja je nesto sto je usko vezano za disciplinu, pa prema tome, neko moze da bude guru za mreze (9~10/10) a bude newbie za kernel programming.
Dalje, recimo da je 2-4 znanja od ukupno 10 dovoljno za koriscenje racunara (u bilo koju svrhu). Dakle, moze nesto da se uradi korisno. 5 pokriva jos malo iznad toga pa moze da se uradi malo vise korisnih stvari. I najzad recimo da 6~8 pokriva skoro sve sto moze da se odradi na/sa kompom u datom domenu. 9~10 bi u tom slucaju bilo preko tog “sve sto moze”, dakle, neke cake, forice, hack.
Maher, to jest, guru je, po ovoj definiciji, neko ko ima dovoljno znanja da eksploatise komp preko razumnih/predvidjenih granica i time poveca efikasnost i efektivnost procesa, zabavlja se itd.
Sto se tice onog mog primera, to su ljudi koji racunar koriste u neobicne svrhe, ali ne tako sto ga eksploatisu prekomerno vec ga eksploatisu na uobicajen nacin. Jedina razlika je sto se od takvih ljudi inace ne ocekuje eksploatacija racunara. To je, recimo, kao zidar koji zna da odradi i struju i vodu. Sad, da bi on bio jos i guru, on bi morao da barata racunarom na zaista neverovatan nacin, a to bi znacilo da je verovatno trebalo da bude IT tehnicar a ne pekar ili stocar. To je bila moja poenta.
(Aj, ipak sam procitao sta si napisao. :D)
Da li sve ovo gore ima veze sa obicnim korisnikom? I zasto je obican korisnik “fantom”? E, pa nema nikakve veze. A obican korisnik je fantom, zato sto se “obican” ne odnosi usko na nivo znanje, vec na nacin eksploatisanja masine.
Obican korisnik odradjuje *uobicajene* zadatke na kompu koji po mnogima obuhvata i koriscenje Office alata (barem jednog), pustanje multimedijalnog sadrzaja, povremeno igranje igara (i to u nekim normalnim kolicinama, da bismo ih razlikovali od posebne vrste korisnika koje zovemo gejmerima), eventualno gledanje TVa, rezanje diskova, surfovanje internetom, Email itd. Od obicnog korisnika se zbog svega ovoga zahtevaju razliciti nivoi znanja iz razlicitih oblasti (minimum user requirements, hehe):
* instalacija i odrzavanje (administracija) hardvera: 0~1
* instalacija i odrzavanje (administracija) sistema: 0~2
* instalacija i konfiguracija aplikacija: 2~5
* upotreba aplikacija: 2~5
* poznavanje Internet tehnologija: 1~5
* programiranje i kompajliranje: 0
* sistemsko programiranje: 0
* itdBrojke koje sam ovde dao su samo primeri i ne treba ih uzimati zdravo za gotovo. Ali to su neki okvirni zahtevi prema gorepomenutim definicijama nivoa znanja.
I jos jednom da ponovim, nivo znanja nema NIKAKVE veze sa definicijom “obicnog korisnika”.
-
AutorČlanci
Мораш бити пријављен да би поставио коментар у овој теми.