Napravljene poruke na forumu
-
AutorČlanci
-
28. januar 2007. u 4:12 pm kao odgovor na: Da li ste počeli da koristite Linux profesionalno? #51933
foxbunny
UčesnikUfff… prica o standardu… naravno da nisam mislio da je PS standard poput raznoraznih ISO-a, ali se radi o navici i o brzini kojim stignes do rezultata, a meni je brzina presudna. Najcesce mi se dogadja da se vratim sa zadatka, sredim 10 slika i emitujem ih. Sve za 5-15 minuta. Moram da sam u stanju to da odradim brzo i treba mi alat koji nece da me slaze. Tih 30-90 sec po slici ukljucuju krop, nivelisanje shadow-a i highlight-a (najcesce pomocu filtera, nekada i preko krivih), sredjivanje balansa boje preko kanala i pisanje fileinfo-a.
A gimp i te kako ume pogresno da prikaze vrednosti na ekranu, da se prilicno razlikuje od stvarnog stanja.
(napomena, meni je “prilicno” i samo 2%)Da, kapiram da su idioti oni koji na Harry Potter-u koriste Cinepaint. :biggrin: Salu na stranu, mi ovde ne govorimo o tome da li je PS standard (u kojem god smislu te reci) nego govorimo o TVOJIM navikama i TVOJEM nacinu rada u softveru za obradu slika. To je totalno tvoja licna stvar, zar ne? Ja samo govorim o tome da se FLOSS moze koristiti za profesionalni rad, ako to hoces. A ti neces. I tu je kraj svake diskusije. 😀
Sto se profila tice i da li su precenjeni ili ne… Problem je sto dobar deo nasih stamparija, posebno onih pilicarskih, ne zna ni sta su profili, a kamo li sta bi sa njima. Svojevremeno sam radio za jedan nedeljnik, koji je posle promene 3 domace stamparije zavrsio tako sto se stampa u Hrvatskoj. Koristim jedan profil kada radim za svoju novinu, drugi kada stampam male formate do (45x30cm) na fotopapiru u radnji, a treci “klizni” u dogovoru sa stamparijom kada zatreba neki veci format i kada se dogovori posao.
Eh, pa da, stampa u inostranstvu je druga stvar. Mada ima i kod nas tih malih stamparija koje su voljne da se pozabave profilima cak i u slucajevima kada nabavljaju papir i boje od hiljadu razlicitih proizvodjaca (srpska realnost, batice). U svakom slucaju, ja ne vidim zasto bi Scribus imao losiji rad sa profilima nego bilo sta komercijalno. A to nema mnogo veze sa GIMP-om, posto nije GIMP taj koji pravi konacne PDF-ove. Opet, mozda sam preterano talican… 😀 Jedino sto sad moram da menjam monitor, posto me ovaj sada zjbv.
foxbunny
UčesnikMaler, ja nisam simpatican… :-
Nego, malo ste promasili temu e-Government =/= OS. Pricate ovde o tome koju distribuciju bi trebalo da koriste [i]ovi nasi[/i]. (Da ne spominjem ono “izuzev [b][i]mozda[/i][/b] Debiana”).
e-Gov je mnogo vise od toga. Cak sama cinjenica koji je OS u pitanju cak nije ni bitna u vecini slucajeva jer se vecinom stvari rade pod J2EE koja postoji za sve vaznije platforme…
Hehe, a to bi ukratko bilo ono o cemu sam postovao malocas. 😀
foxbunny
UčesnikKao resenje u drzavnoj administraciji(pod pretpostavkom iz pustih snova da ce se uvoditi linux)bi najbolje bilo izabrati neki poizvod koji ima veze sa RH-om
Dakle Fedora ili CentOS
Ja tipujem na ovaj poslednji jer se pokazao kao odlicno resenje u enterprise vodama,odlican izbor za server pa i desktop,jos pride 100% kompatibilan sa RHEL-om pa mogu da se koriste i komercijalne aplikacije pisane za njega,podrska kroz update-ove na 5 godina(up2date+odlicni yum),a koliko videh na ES-u postoji i par firmi kod nas koje nude resenja zasnovana na njemu….
Bez uvrede za bilo koga ali Ubuntu i slicne stvari(izuzev mozda Debiana)mogu da se koriste samo za neki garazni/manji biznis/sistemZasto MS, ili, kad smo vec kod toga, zasto SAP? Zato sto su to ogromne kompanije koje nude u paketu softver za upravljanje, planiranje i odlucivanje, mrezu, i sta ti jos padne na pamet da ti treba. Dakle, sitne distribucije bez nekog jasnog poslovnog modela otpadaju u startu. Sta nam ostaje? RH, Novell… i jos mozda jedna?
Problem nije u kinti, naravno, posto drzava fala bogu ima kintu. Problem je u potpunoj zavisnosti od jednog proizvodjaca (vendor lock-in). To je prva stavka.
Druga stavka je: mnogi od nas nemaju pojma sta sve od softvera treba u drzavnoj upravi. To treba saznati, zatim dati case studies zamene tog softvera FLOSS alternativama.
Ne mozemo samo spekulisati na osnovu svog licnog iskustva sa ovim ili onim distroom. To je kratkovido i smesno. Ovde moramo sakupiti sto je vise podataka o tome kako se FLOSS primenjuje u velikim firmama i drzavnim organima sirom sveta i naraviti model baziran na FLOSSu koji bi se mogao primenjivati konkretno kod nas.
foxbunny
UčesnikJe l’ umro, ponovo? >:D
Ja sam tek sad video temu, a izmedju distroa sam, pa ne mogu svega da se setim…
Kubuntu Edgy: KDE: latinica: “postavke” se spominje na vise mesta… okej, svi mi sto se bavimo tim recnikom znamo o cemu se radi. Ali bi bilo bolje da se u zavisnosti od konteksta ovo naziva “podesavanjima”, jerbo mislim da je to intuitivnije za nove korisnike. Verovatno ima jos takvih izraza koji mogu biti manje intuitivni ljudima operisanim od kompova (pa i od engleskog jezika) i PMSM na to treba obratiti paznju.
Anyway, vracam se Arch Linux-u posle razocaranja sa PCLinuxOS-om, Kubuntu-om i Gentoo-om… pa kad mi komp ponovo bude zdrav, napisacu jos koji redak.
A inace, jel neko koristi onaj progic za prevodjenje KBabel ili kako se bas zvase? Da li se on koristi i za lokalizaciju KDE-a? Ako moze, tako mi je lakse: da lepo napravim ispravke i onda diff fajlove, a a?
foxbunny
UčesnikPohvaljujem sadržaj sajta,naročito članke sa primerima pripreme za štampu.Samo imam jednu primedbu a to je da nisam mogao da sačuvam html stranicu sa slikama,niti može da se odštampa stranica a da budu prisutne slike u tekstu.Postavi članke kao fajlove za download ako ti nije teško.
Nije to baš toliko bitno mogu uvek da odem na sajt.poz.
Hm… sad sam tek skapirao o cemu mi govoris. :p
Mislio sam jos ranije da clanke (kada se sakupe) kompajliram u PDF i okacim kao knjizicu. Ali ne stizem bas sve to da odradim. Ako nadjem neki modul koji ce stranice automatski konvertovati u PDF, onda cu to instalirati. Moze?
foxbunny
UčesnikMožete li mi preporučiti neke programčiće za testiranje performansi OpenGL? Ja jedino znam za globs, ima li nešto da se nađe sa zahtevnijim i kompleksnijim testovima i da je naravno native GNU/Linux softver? Možda ima i neki komercijalni program za Linux?
Instaliraš lepo Tremulous i vidiš da li ti je sporo. >:D Šalu na stranu, mnogi ističu da je (ne samo na Linux-u) najbolje uzeti neku igru i posmatrati frame rate u toku igranja. Zavisi dosta od scene do scene, ali je zbog toga najbolje uzeti single player igru, pošto se tu isključuje ljudski faktor. Mislim da CUBE može dosta dobro da posljuži pošto ima mogućnost da menjaš scenu po sopstvenom nahođenju (kao neki debug mod).
25. januar 2007. u 11:04 am kao odgovor na: Da li ste počeli da koristite Linux profesionalno? #51921foxbunny
UčesnikZa ime sveta, pa Linux je tek pre godinu i kusur stidljivo poceo da se bavi kolor profilima, KDE je podrsku najavio tek za verziju 4 i to _mozda_.
Da li si ti svestan koliko je kolor profil precenjena stvarčica u profesionalnom radu?! Obiđi par štamparija i pogledaj način na koji rade sa profilima. To je prosto da zaplačeš. :-
25. januar 2007. u 11:03 am kao odgovor na: Da li ste počeli da koristite Linux profesionalno? #51920foxbunny
UčesnikAhahahaha, vidim da se ovo lepo zakuvalo.
Ja se ovim poslom bavim samo tri-četiri godine. Photoshop je bio prvi program koji sam sam naučio i koristim ga svakodnevno na poslu. Faktor navike? Nikako. GIMP sam počeo da posmatram još pre dve godine (kada je bio veoma jadan). Međutim, sada ga koristim bez ikakvih problema. Samo sam malo prepravio kratice, ali osim toga nisam imao *nikakvih* problema sa navikavanjem. Ponekad mi malo smeta što nema integrisane prozore, ali i na to sam se skoro navikao. Jednostavno tretiram situaciju kao kada u Photoshop-u pritisnem TAB pa sve palete nestanu.
Nego, nije stvar u alatu. Moja poenta je bila da je način na koji dizajner (tehničar) razmišlja treba da bude potpuno nezavistan od alata. Na primer, u GIMP-u ne postoji Selective Color, a to je nešto što na poslu najviše koristim. Da li bi me to sprečilo da na GIMP-u izvedem istu operaciju? Naravno da ne bi. Jednostavno treba razumeti šta koja alatka postiže i onda raditi sa drugim alatom tako da se postiže isti rezultat. Na kraju krajeva nije poenta da se koristi alat, nego da se sa njim postigne rezultat.
Što se tiče standarda, to je mit. Postoje alati koje najveći broj ljudi koristi, ali to ne znači da taj alat može nešto što ni jedan drugi alat ne može da izvede. To samo znači da ga mnogo ljudi koristi. Tačka. Da li se to nekome sviđa ili ne? I to je nebitno. Ja koristim Linux zato što volim da ga koristim.
Da je Linux samo operativni sistem neke tamo firme poput Microsoft-a, nikad ga ne bi ni pogledao. Ali na sreću to nije tako. Prosto obožavam da odem na Scribus-ov IRC kanal i tamo razglabam sa programerima ili razmenjujem iskustva. I tu se dosta nauči. Kada bih morao da poredim InDesign sa Scribus-om, najpre bih istakao baš tu karakteristiku: neverovatna povezanost korisnika. Naravno, treba softver koristiti tako da nam na kraju stavi leba na sto, ali meni to i Linux može priuštiti, pa nemam nikakvih problema. Ako pritom mogu neizmerno da uživam, nema ničeg lepšeg. 🙂
25. januar 2007. u 10:44 am kao odgovor na: Postavljena prezentacija OpenOffice.org Transliteratora #51822foxbunny
Učesnik[quote=”foxbunny”]Je l’ postoji CLI preslovljavac za plain tekst dokumente? Ili to tvoj program radi?
U gornjem primeru, preslovljavač iz ćirilice u latinicu je pomenuti recode-sr-latin, samostalna alatka koja prima običan tekst sa stdul. i šalje na stdiz. A takvih ima brat-bratu svako svoju, jedino što je recode-sr-latin verovatno najbrži i dolaziće uskoro sa svim distribucijama.
Moj program samo izvuče relevantan tekst iz Open-ofisovog dokumenta, provuče ga kroz spoljnu naredbu, i vrati nazad u dokument. Nezgodan deo logike programa je samo onaj koji odlučuje koje delove teksta treba filtrirati. Što znači…
[code]preslovi –to=cyr (–from=lat –tag=p –attrib=lang:sr –without-tag=i –without-attrib=lang:en –encoding=utf-8) tekst.html (tekstcyr.html)[/code]
…da bi ovo bilo relativno lako uraditi, ako bi stvarno svaki element nosio oznaku jezika, i bilo samo nekoliko njih o kojima treba brinuti; takođe, morao bi da bude ispravan IksML (znači ne može HTML, mora IksHTML). Da li je stvarno tako?
Možeš da pogledaš i Vučka (http://www.cs.cmu.edu/~aleksa/vucko/) Aleksandra Veselinovića, koji radi baš sa HTMLom.
[/quote]Vucka sam vec video. Radi lepo, bogami. 🙂
Sto se tice lang atributa, to bi bio opcioni switch. Cini mi se da je Scribus-ov XML format validan. Mislim, trebalo bi. Ne razumem se dovoljno dobro u alatke za XML na Linux-u pa ne bih mogao da proverim. Ali hocu, provericu. Ili moza da ti posaljem jedan .sla fajl na mail pa da vidis o cemu se radi?
foxbunny
UčesnikUvek je brljavila :p Koristio sam verzije 10.0, 10.1, 10.2 i mandrivu 2006 i u svakoj nesto nije funkcionisalo.
U pocetku sam je preporucivao kao polaznu linux distribuciju novajlijama jer je sve neophodno poput multimedija, office-a … ukljuceno. Sada vise nisam tako siguran.Meni je Ubuntu vr’ za početnike. Instalira se i radi. To je sve što im treba. A to XGL i gluposti… pa to i ne radi toliko spektakularno na mojoj mašini, recimo. Više smeta nego što pomaže. Ako to izuzmemo, Ubuntu je definitivno najbolji.
Ali sam najviše naučio od distroa kao što su Slack i Arch. To mi je bio sledeći veliki korak. A sad koristim PCLinuxOS pošto je brži od dva pomenuta i ima sve što mi treba za posao.
-
AutorČlanci