dejanium

Napravljene poruke na forumu

Gledanje 11 članaka - 11 do 20 (od 799 ukupno)
  • Autor
    Članci
  • kao odgovor na: Dajte nam OS ! #81802
    dejanium
    Učesnik

    kada se prica o linuksu vecina reaguje emotivno i iracionalno  ::) inace, sustinu je rekao GoranSTX, sve ostalo pa i ovo moje je prezvakano sto puta.

    kad kupis racunar hoces da ti masina radi (hardver) i da na njoj radis svoj posao ili sta vec, trenutno to nudi majkrosoft. ljudi  hoce da ukljuce racunar, podignu sistem i pocnu da rade ili da se igraju, naravno, u softveru koji radi samo na windowsu. vecina kupi racunar sa instaliranim operativnim sistemom (windows) i dok isti sam sebe ne urusi ili ga neukost korisnika i virusi ne slome za njih racunar radi savrseno i nema boljeg operativnog sistema od windowsa. onda dodje mali sa treceg sprata i vrati zivot u mrtvi racunar, vaskrsne ga novom instalacijom windowsa. i tako u krug…

    nece biti novog os-a ili proboja linuksa ili cega vec, dok neko ne shvati sta sad treba korisnicima. u proslosti, gejts je to shvatio i napravio windows, sada ima ogromnu populaciju korisnika koju usmerava kako njemu odgovara. moze sebi da dopusti greske i gluposti, jer ga niko ne ugrozava.

    linuksu je potreban novac za razvoj, standardizacija (kako treba da izgleda i sta je potrebno da sadrzi os da bi funkcionisao bez, sada obaveznih, dodatnih instalacija paketa od kojih zavisi instalacija softvera, naravno to treba optimizovati), modularnost( sposobnost medjusobnog prihvatanja delova os-a i softvera izmedju distribucija (na kliktanje, naravno, bez dodatnih instalacija svega i svacega, jer to “sve i svasta” treba vec da sadrzi), odustajanje od krutih stavova i “odrastanje” kroz spoznaju da delovi filozofije drugih operatvnih sistema imaju mesta i u linuksu, i na kraju jednostavnost koriscenja (za tzv. prosecnog/obicnog korisnika) koju ne moze da osvoji bez standardizacije i unapredjenja/promene filozofije.

    kvaka 22

    kao odgovor na: malo (ne)poznate istorije #80586
    dejanium
    Učesnik

    to ko sta krije i fabrikuje je posebna prica (ni ja ne verujem mnogo u tu germansku skolu istorije, ali sto je sa zapada mora da je dobro  ;)). po nekima smo iransko-avganistanskog porekla, arijski narod, mozda je i to istina  😎

    stvar je u tome da za ove cinjenice (o srpskoj srednjovekovnoj nauci) jos uvek postoje kakvi-takvi dokazi (dok neke ne uniste siptari, a druge mi sami), a mi zivimo u mraku i pojma nemamo o tome. na primer, srpski monasi (i sveti sava) su bili duboko postovani u srednjovekovnoj rusiji, jer su sva naucna dostignuca tog vremena i ucenja antickih filozofa prenosili ruskim monasima i obrazovali rusiju. zapadnjaci se ubise da pokazu kako imaju duboke korene prosvete i svetlu tradiciju, a mi sve to guramo pod tepih i cutimo. jbg, srbina sramota da prica o skoli, daj da se ponosimo prevarantima, lopovima i ubicama.

    kao odgovor na: malo (ne)poznate istorije #80583
    dejanium
    Učesnik

    @madcama

    hvala.

    imam jos, ali to je oskudno.  nesto mozes da vidis u brosurama matematickog drustva “arhimedes”, brosure dragana trifunovica (to je sve na kasicicu). ozbiljnu knjigu (trifunovicevu) je tesko naci,  mada, vise nemoguce nego tesko (mali tiraz i prodalo se).na zalost , kod nas se ili  sve dobro krije ili nikoga nije briga ili  smo potpuno neinformisani (da ne pricam gde sam sve trazio te podatke). pojedine slike sam dobio u redakcji lista pravoslavlje i muzeju SPC (kojima zahvaljujem na ljubaznosti, strpljenju i saradnji, pregledao sam desetine diskova da bih pronasao ovih nekoliko slika). i oni su bili zacudjeni u zadivljeni tim detaljima, realno, tu su obracali paznju samo na verske a ne svetovne teme na srpskim freskama.  mnogi podaci su se vremenom zagubili ili trajno nestali.  spisak poznatih matematicara : Jovan Dalmatski (11 vek), Trifun Dubrovčanin (početak 14 veka), Jovan Pediasim (14 vek), Isak Argir (1310-1371), Lazar Hilandarac (14/15 vek), Pahomije Logofet (početak 15 veka), Prohor (početak 15 veka). neki od njih bili su vrsni poznavaoci vavilonskih, egipatskih i grckih matematckih dela i postupaka.

    „Ako knjigohranitel dostojno se ne stara, ne radeći ni otresajući, ni čisteći od praha, svagda suho da jede” – iz zakonika poznatog kao Krmčija. Ovo smo davno zaboravili, zakon se odnosi na bibliotekara.

    u to vreme crkve u bile univerziteti. svi vidjeniji evropski univerziteti imaju crkvene korene, samo mi svoje cupamo ili redovno secemo izdanke :'(

    prilozi:
    1. knjigovezac – manastir Hilandar.
    2. konstrukcija elipse – Trifun Dubrovcanin.
    3. konstrukcija zlatnog preseka – Isak Argir.
    4. numericke tablice – za potrebe rudarstva i medicine.

    kao odgovor na: da li je openoffice kompatibilan sa samim sobom #80324
    dejanium
    Učesnik

    @burga

    nisam probao, al ne znaci da necu u buducnosti sa necim drugim, pa javim kako je proslo.


    @dukenukem_4d

    sluzimo narodu  😉

    kao odgovor na: OLPC nece vise kostati 100$ nego 200$ ! #80309
    dejanium
    Učesnik

    @Oko_sa_Bagdale

    koliko sam primetio,  uz jaci hardver ide i mogucnost da se pokrene drugi GUI, GNOME u ovom slucaju. jbg, takav je posao, ovi hoce da prave racunare za pomoc siromasnim pa ko uleti s hardverom uleti. trude se, vidis razliku izmedju XO1 (koji si imao prilike da koristis) i XO2 koji je u najavi. valjda ce biti nesto od toga kad poraste.

    kao odgovor na: da li je openoffice kompatibilan sa samim sobom #80321
    dejanium
    Učesnik

    Kad je vec rec o OO, evo resenja jednog ozbiljnog problema koji sam ja imao sa OO programima iste generacije, dukenukem_4d-ovo pitanje me je podstaklo da nadjem resenje za moj problem. Resio sam da iskoristim kapacitet mobilnog telefona i napravim sebi pomoc (kad sam na terenu, da ne vucem papire i laptop koji nemam) u vidu jedne pdf datoteke.

    1. Otvorim OODraw – nacrtam objekat, grupisem ga i ubacim u OOWriter, izvezem u pdf i iskljucim sve zadovoljan i srecan.
    2. Posle nekog vremena otvorim xyz.odt, kad tamo haos, ubaceni crtez se “rasklopio” na entitete.

    To znaci da grupisani objekat ne zadrzava osobine kada se ubacuje tekstualnu datoteku. Resenje postoji, grupisani objekat mora da se izmeni i pretvori u metadatoteku da bi kasnije zadrzao osobinu grupe i ostalo kao jedinstveni entitet umetnut u tekst. (inace je Ctrl+C i Ctrl+V postupak u pitanju)

    Dakle, glavni meni Draw-a pa Izmeni > Pretvori > U metadatoteku

    Problem resen.
    Evo svega toga u slici.

    kao odgovor na: MIR BOZIJI! HRISTOS VOSKRESE! #77858
    dejanium
    Učesnik

    Ваистину воскресе!

    kao odgovor na: Tuz logo linux-2.6.29 kernela #76896
    dejanium
    Učesnik

    @dukenukem_4d

    🙂 🙂 🙂 mlaki su ti nesto, ne nekorektni, ja sam imao jos gore.  >:D
    al, dobro…

    kao odgovor na: Tuz logo linux-2.6.29 kernela #76891
    dejanium
    Učesnik

    😮  nekom treba bela kukuljica?  cccc  :police:

    a sto se tice teme, na cemu li je bio kada je crtao “logo”…

    kao odgovor na: Sveznanje.org #75493
    dejanium
    Učesnik

    svaka cast!

    O0 O0 O0 O0 O0

Gledanje 11 članaka - 11 do 20 (od 799 ukupno)