- This topic has 199 odgovora, 24 glasa, and was last updated 19 years ranije by
.
-
Članci
-
Ne bih se bas slozio da ne postoje standardi. Culi ste valjda za POSIX, LSB, FreeDesktop[/url].
Samo je pitanje vremena kada cemo moci da instaliramo isti paket na vise distribucija, a da ni ne razmisljamo o tome. BE POSITIVENaravno, ali POSIX je unix standrad, i nije vezan striktno za Linux, ili za organizaciju i dizajn kernela. On sluzi samo da propise API, ali cini mi se da se ni njega ne pridrzavaju u potpunosti. Evo pogledajte koji sistemi su u potpunosti u saglasnosti sa POSIX stndardom:
http://en.wikipedia.org/wiki/PosixThe LSB has been criticized for not taking input from projects, most notably the Debian project, outside the sphere of its member companies.
For example, the LSB specifies that software packages should either be delivered as a LSB compliant installer, or (preferably) be delivered in a restricted form of the RPM format. Debian however uses their own format, the deb package format which predates rpm. Debian developers argue their format is superior to RPM, and that further changing the underlying package format of a distribution to satisfy the LSB is fairly unrealistic. Debian’s package manager and format has capabilities RPM lacks, and vice versa, thus Debian converting to RPM is not simple even if the change was desired.
To address this, the standard does not dictate what package format the operating system must use for its own packages, merely that RPM must be supported to allow packages from third-party distributors to be installed on a conforming system. Since Debian already includes optional support for the LSB (at version 1.1 in “woody” and 2.0 in “sarge”), this issue evaporates under closer scrutiny (i.e. the end-user just needs to use Debian’s “alien” program to transform and install the foreign RPM packages in the native package format). This is part of the reason the specified RPM format is a restricted subset- to block usage of untranslatable RPM features. By using alien Debian is LSB-compatible by all practical means, but according to the description of the lsb-package, [the presence of the lsb-package] “does not imply that we believe that Debian fully complies with the Linux Standard Base, and should not be construed as a statement that Debian is LSB-compliant.” This theoretical possibility of Debian’s non-compliance to LSB might be considered a valid criticism, however slight.
Additionally, the compliance test suites have been criticized for being buggy and incomplete- most notably, Ulrich Drepper has criticized the LSB for poorly written tests which can cause incompatibility between LSB-certified distributions when some implement incorrect behavior to make buggy tests work, while others apply for and receive waivers from complying with the tests. He also denounced a lack of application testing, pointing out that testing only distributions can never solve the problem of applications relying on implementation-defined behavior.
In other areas the LSB work is less controversial and has been well-received.
Neko zvao Peru detlića? >:D
Na primer, LFH standard kaže gde koji fajl treba da stoji. A šta ako ja neću da imam istu hijerarhiju? Zar nije bilo jednostavnije da naprave neki fajlić koji bi pri svakom kompajliranju govorio softveru gde koji fajl treba da smešta? Tako bi LFH bio apstraktan i svaki paket bi mogao da se automatski prepakuje za bilo koji layout. Pogledajte samo ovo: http://en.wikipedia.org/wiki/GoboLinux
da li bi se ti standardi odnosili i na GNU software?
Pogledaj retardirani GIMP. Sada ne govorim o njegovoj funkciji (koja je meni dobra), vec o njegovom (un)usability-ju i user hateness-u (?). Ako je ono radjeno po nekom standardu, ja odma’ brisem Linux sa masine. (sarcasm)
a sto obozavam situacije tipa, skini 80MB s neta i instalraj jos 200MB sa instalacionih dvd-ova da bi iskompajlirao program od 1MB, ma divota!!!
poslednja dva dana se zezam s takvom situacijom i to samo iz inata, neko bi odvano vristeci izbrisao linux :p
poslednja dva dana se zezam s takvom situacijom i to samo iz inata, neko bi odvano vristeci izbrisao linux :p
Linux ima tendenciju da privlaci mazohiste >:D
@foxbunny:
Nije tesko napraviti standard, vec naterati sve da ga prihvate. A posto je gnu/linux svet u svojim osnovama slobodan, tesko da ce doci do nekog sireg prihvatanja nekih nacela. Osim ako budu ponudjena superiorna resenja u odnosu na postojeca. Uf sto volim da filozofiram 😀Nije tesko napraviti standard, vec naterati sve da ga prihvate. A posto je gnu/linux svet u svojim osnovama slobodan, tesko da ce doci do nekog sireg prihvatanja nekih nacela. Osim ako budu ponudjena superiorna resenja u odnosu na postojeca. Uf sto volim da filozofiram 😀
Bogami, nije ni lako. Ali opet. Teze je naterati ljude da ga prate.
No, glavni razlog je u tome sto su ljudi generalno veoma sebicni, a ovi sto su blize Linusu to su sve gori egoisti (verovatno tako zraci svaki core team svakog veceg i vaznijeg projekta). Oni jos ne kapiraju da je Linux daaavno prevazisao okvire koji su bili pogodni za njihov nacin razvoja. Sada ima mnogo vise linija koda i mnogo vise ucesnika u procesu, a njihov krug je dovoljno mali da iskljucuje dobar broj potencijalnih pomagaca.
E sad, pitanje je kako ce to da rese. Mogu da:
1. standardizuju procedure [1]
2. naprave fleksibilniji sistem koji bi podneo more priloga i omogucio brzo pregledanje pristiglog koda (znaci ukljucivanje vise ljudi u code-review proces)
3. napraviti razgranatiju hijerarhiju sa vecom dubinom (a samim tim i sirom osnovom)i verovatno ima tu jos mogucih resenja. Ali ovako kako je sada, sam razvojni tim ce postati bottleneck.
[1] Kako to rade u FreeBSD zajednici:
http://www.freebsd.org/doc/en_US.ISO8859-1/books/dev-model/foreword.htmlSamo je pitanje vremena kada cemo moci da instaliramo isti paket na vise distribucija
vec prave nesto: http://www.autopackage.org/
a sto obozavam situacije tipa, skini 80MB s neta i instalraj jos 200MB sa instalacionih dvd-ova da bi iskompajlirao program od 1MB, ma divota
i ja to isto obozavam 😀 ,
ali jos bolje je kada su u pitanju 100kb
a volem i da mu menjam ./configure opcijeKako to rade u FreeBSD zajednici:
ok,ali da bi efikasno koristo freebsd moras da planski neupdatujes mashinu
za nase uslove je to vrlo lako,jer npr ja ionako nemam sredstava za planski update
samo za stihijski(kad nesto pregori)Ne znam da li je ovo vol1 ili vo2, ali nema veze :D. Prvo, totalno sam zbunjen. Koliko sam shvatio pokretac teme @foxbunny je presao na BSD zbog “svojeglavosti” Linusa, odnosno zbog citave price sa CK patchset-om i prepucavanja po lkml. Izvinjavam se, ali ne mogu da se ne nasmejem 😀 😀 :biggrin: 😀 Nekoliko cinjenica. CK patchset nije Con-ov, idejni tvorac je neki Willie ili tako nesto. Znaci Con je “pozajmio” ideju, strukturu, teoriju i nacine implementacije scheduler-a od drugog lika, pretocio je u kod, a kada Ingo uradi nesto sliicno i “programerski znatno kvalitetnije”, onda on napravi frku. Dalje sto se tice svojeglavosti Linusa i takozvanog “elitizma/nepotizma” to nije nista u poredjenu sa FreeBSD-om. Naravno da Linux nije optimizovan za desktop, kada je velikima (Novell, RH, IBM,…) prvenstveno u interesu enterprise trziste i naravno da se kernel developer-i njima “slihtaju”. Sto se tice velikog BSD-a i njegovih “neverovatnih” sposobnosti i superiornosti (covece, vrti 1TB podataka i ne stuca, da ne poverujes :D), a gusi se sa SMP/NUMA procesorima, nema journal file system i zvuk koji “stucka i pucka” (oh kad se samo setim 5.2 :D) GIANT-LOCKED you again.
Poenta price: nijedan sistem nije savrsen, i to (mozda) nikada nece ni postati, a da li ide u “dobrom” pravcu zavisi od toga ako se zna koji je pravac (i am the master of zen :cool:)
Sto se tice desktop sistema moj licni favorit je Mac. Ljudi, to su masine sa stilom 🙂 sve je spakovano u monitor !!! , performanse su vrhunske na native arhitekturi (PPC), a o dizajnu da ne govorimo.
Vrlo interesantan thread, sa dosta ‘metafizike’ i ‘filozofije’ 🙂
Da li se linux kernel razvija u dobrom pravcu?
Po meni, da. Dokaz je tu – linux kernel postoji preko 15 god. , ima sve vise i vise programera, mogucnosti se dodaju redovno, veoma dinamican razvoj (neki kazu – i predinamican).
Incident koji je spomenut i bio inicijalna kapisla za celu diskusiju nije prvi, bilo je toga u proslosti a bogami bice i u buducnosti.Elitizam, nepotizam, ‘zen-budizam’ itd je nesto sto postoji u svakom velikom projektu, a linux kernel je vrlo moguce najveci projekat u progamerskom svetu u smislu broja ljudi.
I u proslosti je bilo ideja koje su prerano odbacivane od linux development communitiy-ja pa su posle vise meseci/godina pompezno prihvatane, bilo je zastranjivanja i ponovnog kodiranja toliko mnogo stvari da je to ponekad delovalo smesno, ali sve u svemu uvek se pre ili kasnije dolazilo do najboljeg (ili u najgorem slucaju – dobrog) resenja.
Tacno je ono sto kaze Sysctl – ni programeri BSD kernela nisu cvecke, tamo tek vlada nevidjeni elitizam, a u najmanje jednom slucaju (OpenBSD) to prelazi u histeriju i gotovo religiozni fanatizam.
Pa zatim imamo HURD – o kome je tesko bilo sta pricati, jer sta moze da se kaze o ekipi koja ni posle 20 god nije u stanju da izbaci nesto sto bi makar pristojno radilo na PC platformi? O piscima windows kernela takodje je tesko bilo sta reci, prvo zato sto je njihov rad sakriven od javnosti a drugo zato sto je jasno ko dan da ni krivi ni duzni moraju da prave jezive kompromise jer to zeli rukovodstvo kompanije.Jos jedna zanimljiva stvar koja mi je zapala za oko – neko rece kako bi umesto hakera i programera iz garaze trebalo zaposliti skolovane programere. Za ovo jedan veliki LOL.
Sta je skolovani programer? Neko ko zna teoriju baza podataka, sintaksu C/C++ , a u zadnje vreme i da napravi par formi u Visual Studiju, uz to je istreniran kao ker od strane svojih profana po raznim visokoskolskim ustanovama. Ako takvi trebaju da razvijaju bilo koji kernel, onda nam se crno pise……
Svako, ali bas svako ko razvija kernel jeste haker (ja bih cak prosirio to i na celokupnu oblast sistemskog programiranja). Ne postoji nacin da se skoluju ljudi za ovaj tip programiranja. Skola je tu da se nauce osnove programskih jezika, a sve ostalo je hakerisanje u najlepsem smislu te reci.
Uostalom, gotovo svi kernel programeri JESU skolovani za to, svako od njih je ili student ili je zavrsio neki od fakulteta.
Moraš biti prijavljen da bi postavio komentar u ovoj temi.