Napravljene poruke na forumu
-
AutorČlanci
-
Slsimic
UčesnikopenSuSe je po mom mišljenju najprofesionalnije odrađena linux distribucija (neka mi ne zamere Fedoristi, nju nisam probao)
Poslednji put sam probao SuSE dok još nije bio open-
Uvek je to bio profi distro samo je meni tada bio preglomazan i pretrom…
Pre mesec dana zbog nerviranja oko Kubuntua i KDE4 instalirah openSuSe 11.1 sa KDE četvorkom i bio sam više nego iznenađen brzinom podizanja sistema, i radom u KDE4. 😮Slsimic
Učesnikjedino buguje pa dođe do ćiriličnog rasporeda i neće dalje 🙁
Neće jer si na ćiriličnom rasporedu pa prebacivač ne prihvata ćirilično K :biggrin:
zato moraš da čekiraš kućicu Uključi latin raspored kao što je Zvezdan napisao.jedino samo ,ono prvo pitanje je bilo više kako da se u cs layoutu privrememo otkuca latinično slovo bez prelaska na drugi layout,valjda je i ovako dobro :-
eh, to pitanje i mene muči… godinama 🙂
ti hoćeš isto što i ja… da kucaš ćirilicom pa onda samo par slova latinicom a da ne moraš da menjaš raspored…
već samo npr. držiš Ctrl+Shift i kucas latinična slova…
e to ne znam 😀ali na primer ako ima 10 layout-a kao na slax-u,po default
onda je nepraktično da se šiftuje među nijma sa ctrl-alt-k ( win-space )
kako bi ovo moglo da se reši na zadovoljavajući način ???Pa nije valjda da ti trebaju svih deset?
Postoji opcija u podešavanjima rasporeda pa Opcije prebacivanja da aktiviraš lLepljivo prebacivanje i odrediš broj najčešće korišćenih rasporeda. Tako ćeš sa prečicom ići kroz 2-3 koje najčešće koristiš a ostale biraš klikom mišem na zastavu u tray.
Pravo rešenje bi bilo da npr. možeš da imaš prečicu (koje bi definisao) za svaki raspored ili one koje želiš pa Ctrl+shift+D za nemački, Ctrl+shift+I za italijanski itd.
Ali o tome bi trebao da pišeš programerima kxkb-a 😉Slsimic
UčesnikSlsimic
UčesnikUbuntu je poznat po svojim glupostima kao sto su ove koje navodis… kad se setim samo nemogucnostikompajliranja kernel modula jer gcc ukljucen u distro nije isti sa kojim je kompajliran i sam kernel 🙂
tu je jos gomila bisera ali to je cena koju placas kad hoces “bleeding edge” distro. Koliko znam Ubuntu uzima pakete iz Debianaove unstable grane tako da… samo ime kaze… unstable.
Ako Linuks vec koristis za poslovnu primenu probaj sa npr debianom testing aka lenny ili nekom stabilnijom. Za poslovnu primenu nije bas najbitnije imati poslednju verziju nekog programa vec bas onu najstabilniju.
pozzp.s
samo se ne bih slozio da se na win-u greske brze i efikasnije otklanjaju. 😉Slsimic
UčesnikJa lično ne koristim, ali u većini firmi gde sam instalirao linux na desktop mašinama tražili su mi da im bude na srpskom.
Nažalost morao sam da ljudima postavim Bosanski kao jezik !A zašto ako nije tajna?.. 🙂
Pa koliko sam ja upućen i Gnom i KDE su daleko kompletniji od Bosanskog.
Pogotovo Gnom a i KDE u 3.5.h verziji.
za KDE3 među prvih 10
http://l10n.kde.org/stats/gui/stable/toplist/
za KDE4 stabilna, potpuno prevedeni osnovni katalozi
http://l10n.kde.org/stats/gui/stable-kde4/toplist/
za KDE4 deblo
http://l10n.kde.org/stats/gui/trunk-kde4/toplist/Slsimic
Učesnik… bar dok ne dobijemo prave ćirilično-alfabetske…
Negde sredinom limburga meseca, 3759. godine :biggrin:
Slsimic
UčesnikSvako kome smeta prevedena aplikacija a bez odgovarajuće prevedene Pomoći neka se javi na
http://sr.l10n.kde.org/
ili
http://www.prevod.org/
i da svoj skromni doprinos 😉Slsimic
UčesnikJa lično ne koristim, ali sam namestio lokalizovan Ubuntu svojoj majci.
Ti glasaj za ne a mama nek glasa za da. O0
Slsimic
UčesnikE sad, dok ne budemo imali lokalizovane tastature, verovatno nema svrhe prevoditi prečice.
Časlav upravo veruje da smo mi ta pokretačka snaga… O0
I da će proizvođači hardvera početi da prave i prodavci da prodaju NAŠE tastature (a ne američke sa ugraviranim ŠĐČĆŽ) onda kada ih softver bude na to naterao
(i valjda hiljade gnevnih kupaca koji ne mogu da nađu F1 ili ktrl+P)
:biggrin:Slsimic
UčesnikMeni lično nikako ne odgovaraju prevodi jer su često rogobatni, neodgovarajući i vrlo teško mi je da prepoznam značenje. Nekako nije u duhu našeg jezika da kažem: “Imam uključen vatreni zid”.
Prevod se menja, prilagođava, evoluira…
Nekad je bio Vatreni zid, pa Zaštitni zid a sad je Fajervol…
i proksi i drajver… i aplet i vidžet ali sve ostalo što može i ima smisla… prevodi se. :biggrin: -
AutorČlanci
