Napravljene poruke na forumu
-
AutorČlanci
-
Marel
UčesnikObjavi naredbe tj. skriptu koja setuje firewall jer na početku lanca RH-Firewall-1-INPUT imaš pravilo koje bi trebalo da dozvoli sve pakete.
Da li rade drugi portovi (web, ssh…)?
Marel
UčesnikUzmi prvo skini neko osnovno uputstvo za Linux, pre svega o komandama za ead sa fajlsistemom i instalaciju (rpm). Pokušavaš da instaliraš paket bez navođenja putanje, a on nije u tekućem direktorijumu. Drugo, tvoja arhitektura je amd64, a pokušavaš da instaliraš i586 paket. Ti fajlovi ne smeju da se instaliraju u normalan direktorijum, jer će da pregaze postojeće. E sad, ne znam kako je na mandrivi. Na Debian-u je /emul/ia32-linux/usr/lib.
Marel
UčesnikMalo sam zakasnio sa odgovorom, jer sam mislio da mi je uključeno obaveštavanje na mail, a očigledno nije tako.
Broj paketa koji sam ja dobio je manji, jer sam hteo da isključim zabunu koju izaziva deljenje jednog te istog paketa na više delova (npr. Mandriva ga podeli na 10, a Debian na 5 delova). Tako da sam pakete koji počinju istim nazivom do prve crtice smatrao za jedan.
Inače, sigurno da treba uzeti u obzir i razna dodatna skladišta paketa koje imaju verovatno sve ove distribucije, ali nisam u tom momentu bio toliko ambiciozan – hteo sam samo jednu brzu procenu.
suse ima mnogo mnogo više po defaultu nije uključen pacman repo kao i mnogi drugi pa taj broj nije realan… a debian ima oko 19000 paketa sam na DVD što dođe pa možete mislit koliko ima tek u repou…
Marel
UčesnikPo nekoj mojoj kalkulaciji, ispada ovako
Ubuntu 11865
Debian 9913
Gentoo 9098
Mandriva 7730
Fedora 3560
Suse 2521Dakle, Gentoo nema najviše paketa, ali i dalje ostaje neki moj subjektivni utisak da je najpotpuniji, na osnovu iskustva sa korišćenjem istog.
Marel
UčesnikMislim da je nejkompletniji Gentoo, što ću i da proverim. Posle njega Ubuntu, pa Debian, Mandriva, Fedora, Suse.
Marel
Učesnikeh. ja instalirao operu dok se to ne reši sa firefox-om. mislim, strašno. sve sam pokušao da bih uradio jednu glupost i nisam uspeo, ne znam. doviđenja firefox dok već ne nađeš rešenje.
EDIT:
ne znam kako sam rešio ali sam rešio 😀 skinuo sam tar faj i kopirao u dir /firefox/plugins. tu sam smestio dva fajla: flashplayer-installer i libflashplayer.so pokrenuo u konzoli sledeću komandu: uh.. sad sam zaboravio i izbrisao taj fajl. ali znam da znate. 😀
Strange don’t have this problem, you could try entering
“about:config” in the URL bar and search for “plugin”, look for
application.use_ns_plugin_finder and set it to false, seems
default in my version. Can’t say for sure if this helps but worth
a try.http://www.usenet-forums.com/linux-general/84342-mozilla-plugins.html
16. maja 2008. u 9:56 pm kao odgovor na: BASH: kako iskopirati fajlove u svim poddirektorijumima u jedan direktorijum? #69598Marel
UčesnikStvarno korisna funkcionalnost. Nije mi palo na pamet da to može (jer je while built in naredba). 🙂
16. maja 2008. u 7:40 pm kao odgovor na: BASH: kako iskopirati fajlove u svim poddirektorijumima u jedan direktorijum? #69596Marel
UčesnikDa li može nekako da se izvede ovako nešto:
[code]
for file in `find . -type f`; do
# radimo nešto sa promenjljivom $file
done
[/code]Pošto for koristi space kao separator, svi fajlovi koji sadrže ovaj znak u svom nazivu će se tretirati kao dva.
Najbolje rešenje koje sam smislio je da se napravi fajl “../skript”:
[code]
read file
while [ “$file” ]; do
# radimo nešto sa promenjljivom $file
read file
done
[/code]pa da se pozove sa
[code]
find . -type f | sh ../skript
[/code]Marel
UčesnikOno što je prava prednosti Linux-a (i svakog UNIXolikog sistema) je shell programiranje. Dakle, bash, find, grep, awk, cut, sed, xargs, piping, itd. Nažalost, mnogi to ne znaju da iskoriste. Preporučio bih “Introduction to Shell Scripting” 1-6 sa sajta linuxgazette.net.
Osim toga, ne treba izgubiti iz vida da na Linux-u i mnoge “obične” stvari ne mogu proći bez “majstorisanja”, kao npr. instaliranje drajvera za ADSL modem (oni jeftini sa firmware-om) ili štampač kao što je Canon LBP2900. Naravno, krivica nije do Linux-a. Proizvođačima hardvera se ne isplati da portuju svoje drajvere na Linux zbog malog broja korisnika, kao i različitih package manager-a i organizacije fajlsistema na različitim distribucijama. Tako da i kad postoji drajver, on je obično u .rpm i deb formatu, a ostali moraju da se snalaze. Naravno, sigurno je da postoji i izvestan pritisak Microsoft-a da se ovo stanje ne popravi.
-
AutorČlanci