Početak›Forumi›Linuks›Programiranje›Anjuta is dead?
- This topic has 15 odgovora, 5 glasova, and was last updated 17 years, 9 months ranije by memphis.
-
AutorČlanci
-
17. jun 2006. u 12:33 am #38794jbobanUčesnik
Ma, IDE okruzenja su OK. Ono sto fali linuxu su kvalitetna RAD okruzenja.
Šta nedostaje Qt-u, kao RAD alatu, u kome je pisan ceo KDE?
17. jun 2006. u 8:23 am #38795memphisUčesnikU cemu je tacna razlika izmedju RAD alata i IDE okruzenja? Tj. sta kvalifikuje IDE da bi se nazvao RAD alatom?
Ja bih rekao da RAD alati generisu malo koda, npr. otvore event funkciju onClick sa parametrima kada dvaput kliknes na dugme u dizajneru. Imaju po neki wizard, kao i databind kontrole.
18. jun 2006. u 10:28 pm #38796jbobanUčesnikU cemu je tacna razlika izmedju RAD alata i IDE okruzenja? Tj. sta kvalifikuje IDE da bi se nazvao RAD alatom?
Nisu ista kategorija. IDE (Integrated Development Environment) je širi pojam i skraćenica za integrisano okruženje za razvoj. Obično kao minimum podrazumeva na jednom mestu grafički editor, kompajler i debugger.
Vidi: http://www.webopedia.com/TERM/I/integrated_development_environment.html.
RAD (Rapid Application Development) je skraćenica za alat za brz razvoj softvera. Ovo podrazumeva dobijanje funkcionalnog programa sa relativno malo kucanja, posebno što se korisničkog interfejsa tiče. Prvi pravi RAD alat koji sam koristio bio je Delphi 1.0. U njemu odmah dobijaš formu, dodaš kontrole grafičkog interfejsa, funkcije koje će da budu pozvane aktiviranjem ovih kontrola i već imaš mini aplikaciju. Vidi: http://www.webopedia.com/TERM/R/Rapid_Application_Development.htmlJa bih rekao da RAD alati generisu malo koda, npr. otvore event funkciju onClick sa parametrima kada dvaput kliknes na dugme u dizajneru. Imaju po neki wizard, kao i databind kontrole.
Nebitno je koliko koda RAD alati generišu, već koliko ti moraš dopisati. Inače, to malo je samo ono što se vidi, a da bi ti to omogućili, u pozadini se generiše više koda nego kad bi sve radio sam. To je cena RAD razvoja, ali nije značajna zbog dovoljno jakih računara kojima cena pada.
19. jun 2006. u 5:17 pm #38797memphisUčesnikOtvorio sam webopediu i kaze u poslednjoj recenici:
Therefore, the line between RAD systems and other development environments has become blurred.
Sto znaci da s obzirom na danasnji razvoj alata, prakticno i nema neke razlike.
Pogledao sam i na wikipediji u kojoj navode James Martin-a (1980) kao tvorca RAD koncepta. U principu radilo se o agile metodologiji razvoja softwera, nesto kao sto je danas exreme programming. RAD cine metodologija razvoja i alati. Najvazniji deo metodologije je brza izrada prototipa, i samim tim rano ukljucivanje korisnika u faze analize i dizajna. Dok RAD alate cine CASE alati (code generation, UML editors, refactoring tools, model transforming tools, revision control…).
Sto se tice IDE okruzenja, ne vidim razlog zasto tu ne bi uvrstio Emacs i Vim (Gvim)? Ne sklanjas ruke sa tastature pokreces kompajler, debugger, setas se “rappidno” po kodu, na par pritisaka dolazis do deklaracije promenljive, header fajlova. Nisam video bolje resen folding, nego u vimu. Takodje vrlo brzo mozes da kreiras makro, ili da ponovis neku operaciju.
Ono sto ja nisam video u opisima RAD ciklusa je refactoring, sto je recimo vrlo bitna stvar u XP-u. Obicno proizvod prototipa postaje konacan proizvod. Nema separacije koda za prezentaciju, od koda logike (npr. MVC). Sto u krajnjoj liniji daje brzo konacan proizvod, ali sto se tice odrzavanja povecava troskove…
19. jun 2006. u 6:56 pm #38798jbobanUčesnikSto znaci da s obzirom na danasnji razvoj alata, prakticno i nema neke razlike.
Ide se ka tome, ali još to nije RAD. Npr. Visual Studio, tek u .NET varijanti ima elemente RAD alata koje je Delphi imao od kad postoji, a to je 10+ godina. Teško je kad je osnova loša napraviti da to bude dobro, a zadržati raznorazne kompatibilnosti, a uz sve to misliti na ekonomski faktor da se to što bolje proda i sl.
Sto se tice IDE okruzenja, ne vidim razlog zasto tu ne bi uvrstio Emacs i Vim (Gvim)? Ne sklanjas ruke sa tastature pokreces kompajler, debugger, setas se “rappidno” po kodu, na par pritisaka dolazis do deklaracije promenljive, header fajlova.
Kako postavljaš opcije kompajlera? Kako se u Vim-u krećeš po linijama koda kod debug-a? Kako dodaješ nove fajlove projektu?
Primer koji navodiš je da je editor samo editor, sa funkcijama shell poziva eksternih aplikacija koje mogu biti bilo šta. Nekad je to imao odlični Brief editor za DOS, a kasnije Q Editor. Nijedan od njih nije IDE.Ono sto ja nisam video u opisima RAD ciklusa je refactoring, sto je recimo vrlo bitna stvar u XP-u.
Šta ovo znači? Zašto bi neki od elemenata razvoja softvera bio bitan za XP, a ne za neki drugi OS?
RAD i refactoring nemaju veze jedan sa drugim. Refactoring je normalan proces svakog razvoja, u smislu poboljšanja postojećih rešenja i RAD se time ne bavi.Nema separacije koda za prezentaciju, od koda logike (npr. MVC).
To je stvar lične organizacije koda. Dekompozicija je bitan element i naravno da treba odvojiti logiku programa kao celinu na koju neće uticati, ili će uticati minimalno na tačno definisanim mestima, korisnički interfejs i sl.
19. jun 2006. u 11:41 pm #38799memphisUčesnikŠta ovo znači? Zašto bi neki od elemenata razvoja softvera bio bitan za XP, a ne za neki drugi OS?
RAD i refactoring nemaju veze jedan sa drugim. Refactoring je normalan proces svakog razvoja, u smislu poboljšanja postojećih rešenja i RAD se time ne bavi.Nismo se razumeli. Mislio sam na XP kao na extreme programming, ne na OS. Uporedjivao sam XP sa RAD-om kao nacinu razvoja softvera. Oba koncepta spadaju pod agile grupaciju metodologija. Zajednicko im je rad u iteracijama – ciklusima.
Iteracija u RAD metodologiji je kratka. Bitno je sto brze stici do prototipa, koji pokazujes klijentu, i nakon primedbi prilagodjavas, doradjujes, radis na novim zahtevima. Nema se vremena za poboljsavanjem koda, refactoringom. Rokovi su kratki da ne bi doslo do produzenja trajanja iteracije.
Dok u XP-ovoj iteraciji-ciklusu razvoja refactoring zauzima veoma prioritetno mesto.
U tom smislu RAD alati imaju svoju vaznost i mesto. Ako prihvatis RAD metodologiju razvoja sa svim svojim manama i nedostacima, RAD alati postaju veoma bitni.
Kako se u Vim-u krećeš po linijama koda kod debug-a?
http://sourceforge.net/project/screenshots.php?group_id=134978&ssid=9952
nisam probao, al izgleda da i to radi :)))Primer koji navodiš je da je editor samo editor, sa funkcijama shell poziva eksternih aplikacija koje mogu biti bilo šta.
A sta fali da pozivas neki eksterni program (frontend za gdb i sl.)?
Kako dodaješ nove fajlove projektu?
Brze jeste u KDevelopu, ali mi je zanemarljiva dobit. Najvise vremena se provede u tekst editoru i dibageru. Ono sto mi je recimo stvarno korisno kod IDE okruzenja je intellisense, popupovi sa sintaksom, helpom i sl. recimo dok ne naucim nesto novo. Mada zavisi i od jezika, recimo mislim da je za javu to neophodnost. Za perl, php, tcl, c nisam nikad osetio neku potrebu, sve potrebe je zavrsavao autocomplete ctrl-p.
-
AutorČlanci
Moraš biti prijavljen da bi postavio komentar u ovoj temi.