Veliki broj korisnika ra?unara u našoj zemlji otkriva da je za njih jedino rešenje za stalnu vezu ka Internetu beži?ni pristup. To je dobrim delom slu?aj u nekoliko ve?ih gradova Srbije, a da ne pominjemo manja mesta. Kablovska mreža je slabo raširena, a tamo gde ima Interneta on teško radi. ADSL kao nova nada nailazi na velike teško?e zbog loše telefonske mreže, a i korisnici moraju biti relativno u blizini telefonske centrale. Možda to funkcioniše u Å vedskoj, ali u Srbiji svako selo nema telefonsku centralu…
Ovo su problemi koji mu?e sve korisnike bez obzira na njihov operativni sistem. Tako da je u mnogim slu?ajevima dobro izvedena wireless mreža jedino, ali možda i bolje rešenje. U našem narodu postoji trend da se pravimo mnogo pametni, pa pokušavamo da uštedimo tamo gde ne bi trebalo. Postoje oni koji prave antene za beži?no umrežavanje od par?eta lima i žice, pa se posle pitaju zašto im sve to ne radi… Ako tome dodamo mogu?nost loše pozicije koja može da stvara probleme u prijemu signala, i mogu?e zastoje oko ureÄ‘aja koji se generalno pokazuju problemati?ni, ?itava stvar može biti pakleno iskustvo. Ali ako nemate izbora…
Mogu?i problemi
Prvi problem na koji možete nai?i je opšte nepoznavanje tehnologije na strani onih od kojih tražite savet, ili prodavaca gde kupujete ureÄ‘aje. Ocene kvaliteta ureÄ‘aja koje se mogu ?uti meÄ‘u korisnicima su ?esto potpuno opre?ne, a jedan prodavac nam je iskreno priznao da ništa nezna o ovakvim ureÄ‘ajima, pa ako vi znate da kupite ono što vam je potrebno, to je to.
Ako tražite savete okolo od ljudi koji se “razumeju” u wireless, ima?ete prilike svašta ?uti; od onoga da ?e u vašem sluaju sve da radi kao “metak”, pa do toga da nema “šanse”. MeÄ‘utim, u jednom ili drugom slu?aju istina može biti suprotna. Da li ?ete “?upati kosu sa glave” jer nova igra?ka ne?e da radi, zavisi na kraju od sre?e.
Kod ljudi koji se bave ovim poslom, znanje je ?esto parcijalno, tako da je teško na?i nekoga ko ?e vam dati pravi savet o tome šta treba da nabavite, i da li ?e sve u vašem slu?aju raditi ili ne. Popularna su merenja ja?ine signala na terenu, ali i ovo zavisi od toga ko to i kako radi i sa kojom opremom. Mora?ete na kraju da se oslonite na sopstveni sud i da se nadate da ?e sve i?i glatko.
UreÄ‘aji za wireless su generalno problemati?ni i predstavljaju najslabiju kariku u ovom lancu. Izgleda da ova tehnologija još uvek nije dostigla nivo kada ?e funkcionisati zaista stabilno, a ureÄ‘aji biti kompatibilni meÄ‘usobno (trebalo bi da jesu, ali praksa pokazuje druga?ije). Ovome govori u prilog ?injenica da nam je jedan od ve?ih prodavaca ra?unarske opreme rekao da su prestali da rade sa wireless opremom jer su dobijali veliki broj reklamacija.
Sve do sada napisano je univerzalnog karaktera, a do Linux specifi?nih situacija još nismo stigli. One su uglavnom povezane sa starim problemom zvanim “drajveri”, što se pre svega odnosi na wireless ureÄ‘aje tipa PCI kartica ili sa USB portom. ProizvoÄ‘a?i ne isporu?uju Linux drajvere, i to je stara pri?a. Kao i u slu?aju Win modema, Linux zajednica je obezbedila open source drajvere, no to ?emo presko?iti jer se ovi ureÄ‘aji pre odnose na beži?no umrežavanje u ku?i, dok je za pristup Internetu preko ta?ke koju je podigao provajder u vašem kraju bolje izabrati nešto drugo.
Ovo drugo se zove “klijentski access point” u formi eksternog ureÄ‘aja. Ponekada ureÄ‘aje koji mogu da posluže u ovu svrhu nazivaju “Ethernet bridge” ili “Wireless adapter”. Kao access pointom najpravilnije je nazvati tu ta?ku na koju treba da se povežete svojim ureÄ‘ajem. Po?evši od proizvoÄ‘a?a pa do korisnika, vlada prava zbrka oko termina i naziva, tako da se preporu?uje da svom prodavcu “nacrtate” šta taj ureÄ‘aj treba da radi, da na kraju ne završite sa ne?im što vam nije potrebno.
Za ovu vrstu eksternih ureÄ‘aja nisu potrebni drajveri i ne zavise od operativnog sistema. Obi?no imaju više razli?itih modova rada, a nama je potrebno da rade kao klijenti za Access Point. Sada ?emo vam u jednostavnim koracima objasniti kako da doÄ‘ete do beži?nog Interneta.
Step by step
Kontaktirajte sve Internet provajdere u vašem gradu i tražite lokacije njihovih pristupnih ta?aka, kao i sve ostale tehni?ke podatke koje ho?e da vam daju.
Pitajte mrežnog administratora koje ureÄ‘aje kod klijenata preporu?uje, da bi ono što kupite bilo kompatibilno i lepo radilo sa pristupnom ta?kom. Teoretski svi ureÄ‘aji treba da budu kompatibilni, ali recimo Robotics pravi probleme u radu sa Finetom, a AP ureÄ‘aji u pristupnim ta?kama naj?eš?e koriste upravo Finet.
Proverite da li imate opti?ku vidljivost do ovih ta?aka, i kolika je udaljenost od njih do vaše lokacije. Na osnovu ovoga treba proceniti kakva antene bi bila najbolja. Sa antenom tipa “pendrek”, može se ra?unati na nekih stotinjak metara. Sa usmerenom antenom na terasi ili krovu ovo može biti oko jedan kilometar ili više, dok se sa usmerenim paraboli?nim antenama možete ra?unati na par kilometara pa ?ak i nešto više. Uz nešto ja?e ureÄ‘aje ili dodatne poja?iva?e, ove daljine mogu biti i znatno ve?e. Kao za antene, i za poja?iva?e važi pravilo: najbolje je kupiti fabri?ki ureÄ‘aj.
Od opreme vam treba: antena, antenski kabl od antene do ureÄ‘aja, sam ureÄ‘aj, i crossover mrežni kabl od ureÄ‘aja do mrežne kartice u ra?unaru. Na ovaj na?in ste potpuno nezavisni od operativnog sistema, pa na Internet može iza?i svaki ureÄ‘aj koji ima Ethernet port.
Postoje antene koje se prave u doma?oj radinosti, ali je ipak preporu?ljivo kupiti fabri?ku. Prijem i emisija signala su bolje. Naj?eš?e se uzimaju panel antene od 15 i 18 decibela koje obavljaju posao u ve?ini slu?ajeva. Grid Hyper Gain antene sa dobitkom od 24 decibela su namenjene za najteže uslove, ali i daju najbolje rezultate.
Antenski kabl ne bi trebao biti duži od 3 do 5 metara, da bi se izbegli gubici u ja?ini signala. U slu?aju da je antenu potrebno montirati na isturenom mestu kao što je krov, ureÄ‘aj se montira ispod krova u posebnu kutiju koja ?e ga štiti od vlage, prašine i velikih temperaturnih promena. Ta kutija se može improvizovati od ne?ega prikladnog, sa otvorima za antenski i mrežni kabl.
Sve bi ovo bilo lakše ako ureÄ‘aj na tavanu nebi morao da se napaja strujom. To se rešava tako što se vodovi u mrežnom kablu odvoje za napajanje. Mrežna karta ne koristi sve vodove, pa se kod ra?unara rase?e kabl i postavi ispravlja?. Na tavanu kod ureÄ‘aja se takoÄ‘e rase?e kabl i vodovi povežu na mini utika? za jednosmerni napon. Ako je antena na terasi ili prozoru, antenski kabl može direktno ulaziti u prostoriju gde ?e se nalaziti ureÄ‘aj pa ovo nije potrebno.
Lete?i pingvin
Ako je koliko – toliko dobro procenjena situacija oko pozicije pristupne ta?ke, antena usmerena ka njoj, sve bi trebalo da bude dobro. Gusto zelenilo (jaka krošnja, gusto žbunje), može onemogu?iti vezu, mada vrh krošnje ili manje drvo ne bi trebalo da smetaju. Najslabija ta?ka su ureÄ‘aji, pa se detaljno raspitajte kod Internet provajdera/administratora, a još bolje korisnika mreže, koji ureÄ‘aji lepo rade. Kupite taj ureÄ‘aj, bez obzira šta se pri?a po forumima. Recimo, Robotics koji važi za dobro ime, na našem testu je pokazao nekompatibilnost sa Finet ureÄ‘ajem na strani AP-a, dok su drugi ureÄ‘aji kao Motorola WE800G i Finet modeli pokazali prihvatljive rezultate. ?uli smo mnogo kritika na ra?un Finet ureÄ‘aja, pa je sada pitanje koliko je to opravdano.
Kada je ureÄ‘aj povezan sa antenom i ra?unarom, treba potražiti u dokumentaciji IP adresu ureÄ‘aja, i ukucati je u URL polju web pretraživa?a. Ovo bi trebalo da otvori u njegovom prozoru web aplikaciju uz ?iju pomo? se ureÄ‘aj podešava. Administrator pristupne ta?ke ?e vam re?i potrebne podatke ka što su SSID ime, kanal na kome radi AP, a vi ?ete njemu verovatno morati da kažete MAC broj vašeg ureÄ‘aja. Ovaj broj se obi?no nalazi na poleÄ‘ini.
TakoÄ‘e je potrebno podesiti mrežnu kartu sa odgovaraju?om IP adresom, Subnet mask adresom, Default Gateway IP i DNS adresama. Administrator pristupne ta?ke ?e vam takoÄ‘e re?i ove podatke.
Ve?ina novijih Linux distribucija imaju jednostavne grafi?ke alate za konfiguraciju mrežne karte, koji se obi?no nalaze u kontrolnom centru operativnog sistema. Potrebno je samo uneti ove IP adrese, i sa svojim Linux ra?unarom odmah ?ete biti online.
Rade?i ovo testiranje, najve?i problem smo imali sa ureÄ‘ajima zbog nekompatibilnosti, kao i lošeg funkcionisanja njihovog firmware softvera. Linux je veoma bezbedan i stabilan u situaciji stalne veze ka Internetu i dobro se pokazao. Kada bi podesili dobar i kompatibilan ureÄ‘aj, sve je zaista lepo radilo. Jako loše vremenske prilike mogu da umanje nivo signala, ali ako je on ina?e dobar ne?e se ništa primetiti.
Nakon nekoliko dana testiranja i “smaranja”, dobili smo beži?ni Internet koji radi… skoro kao “metak”. Zahvaljujemo se na saradnji Skynet wireless mreži.