Napravljene poruke na forumu
-
AutorČlanci
-
DeeMon
UčesnikSasvim je dovoljna(i više od toga).Instaliraj Ubuntu i uživaj. O0
DeeMon
UčesnikPotreban ti je pptpconfig koji možeš skinuti sa http://quozl.linux.org.au/pptp/pptpconfig/0-README.phtml i još jedan link http://pptpclient.sourceforge.net/
DeeMon
Učesnikdpkg -i ime paketa.deb
ili jednostavno dvoklikom
:biggrin:
DeeMon
UčesnikLepo uzmi neki ruter (Planet, Dlink ili koji god nađeš), oni uglavnom imaju 4 lan porta i jedan wan port, podesiš ga i ne misliš.
DeeMon
UčesnikA pazite koja je situacija bila kod mene:
Imam Radeon 9600XT, instalirao sam Mandrivu 2007 free i 3d desktop je šljakao kao lud.Skinuo sam sa neta powerpack verziju instalirao sam je (i naravno instalirao proprietary drajvere) i od 3d desktopa ni traga ni glasa.Čak kasnije ni bez tih drajvera powerpack nije mogao da pokrene 3d desktop, dok je free verzija radila kao luda. 😮DeeMon
UčesnikDa li imaš pristup toj XP mašini?Ako imaš pokušaj na njoj da uključiš QoS servis (ne znam da li će vredeti, ali možeš pokušati), a možeš i instalirati neki proxy (pada mi na pamet WinGate).
DeeMon
UčesnikJa imam Mac OS 8 na cd-u, ali sam 2 floppy diska koja sam dobio sa njim baš prekjuče obrisao.
OS sam dobio kao neku promociju pre par godina (već je i tada bio zastareo) iako nemam apple računar ::)DeeMon
UčesnikXGL na delu (a nešto slično radi i AIGLX), ali to nije ništa neobično, sve nove distribucije ih imaju uključene po defaultu (probao sam na Mandrivi 2007, a ima ih i na Fedori).U svakom slučaju veliki napredak.
DeeMon
UčesnikOvo sam preuzeo sa wikipedia-e.Mislim da bi ovaj tekst trebao da stavi tačku na kompletnu raspravu oko ovog pitanja, pa da se konačno vratimo linuxu i batalimo ovakve teme.
Pisma
Ako zanemarimo do sada nedostatno potvrđene, no faktografski utemeljene znanstvene hipoteze o prethodnim slavenskim (pa time i srpskim) pismima, može se reći da se, u razičitim razdobljima srpski književni (standardni) jezik pisao latinicom, glagoljicom i ćirilicom.
Do konačnog stvaranja srpske srednjovjekovne feudalne države i definitivnog priklanjanja bizantskom kulturnom krugu u doba Stefana Prvovenčanog Nemanjića i njegovoga brata Svetog Save (Rastko Nemanjić), primorska (jadranska) jezgra srpskog etničkog prostora je paralelno rabila latinicu, glagoljicu i ćirilicu. I to upravo tim redoslijedom: naseljavajući nekada rimske gradove po jadranskoj obali, prvobitno su prihvatili latinicu za svoje pismo. Postupnim i sve intenzivnijim okretanjem slavenskomu jeziku koji je poprimio posebne značajke, pa je poznat kao staroslavenski ili crkvenoslavenski srpske redakcije/suvrsti prihvatili su i općeslavensko pismo toga doba, glagoljicu. No, konačno je prevladala ćirilica, tj. grafija stvorena u Bugarskoj na dvoru Konstantina Preslavskog sredinom 9. stoljeća.
Od 11. stoljeća pa sve do polovice 20. st. jedino pismo u masovnoj kulturnoj upotrebi Srba u Srbiji bilo je ćirilica; Srbi Austro-Ugarske koristili su latinicu stoljećima.
Od polovice 19. stoljeća i stvaranja srpsko-hrvatskog jezičnog dogovora, prvo mjestimice, a potom sve intenzivnije, Srbi su počeli koristiti latinicu. Najznačajniji srpski kulturni djelatnik druge polovice 19. stoljeća, Đuro Daničić, zacrtao je, u svojstvu tajnika JAZU, temeljna načela na kojima je (uz stanovite modifikacije) u sljedećih stotinjak godina izdavan Rječnik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Daničić je odredio posebne grafeme za hrvatske latinične digrafe dž, lj, nj, no taj je oblik latinice ostao u porabi samo u filološkim izdanjima, pretežito hrvatskim, no i srpskim. Jedino je Daničićev prijedlog za bivše “dj” ili “gj”, u obliku “đ”, općeprihvaćen nakon uvedbe Brozova “Hrvatskoga pravopisa”.
Komunistička partija Jugoslavije je, došavši na vlast 1945, naumila stvoriti nadnacionalni srpskohrvatski jezik. U drugoj polovici dvadesetog stoljeća postojala je jaka težnja prema unifikaciji srpske (“istočne”) i hrvatske (“zapadne”) standardne varijante srpskohrvatskog jezika. Težnja se ogledala u ujednačavanju različitih jezičnih oblika, uključujući i u ujednjačavanje pisma. U tom razdoblju upotreba latinice je bila preferirana na štetu ćirilice. Jedna od posljedica toga stanja je sadašnja situacija: u svakodnevnoj upotrebi Srbi usporedno koriste i ćirilicu i latinicu.
Ćirilica je jedino službeno pismo u Republici Srbiji i Republici Srpskoj, dok u Republici Crnoj Gori ima ravnopravan status s latinicom.
DeeMon
Učesnik[quote=”DeeMon”]
…(da, latinica je srpsko pismo ma kako zastupnici ćirilice to ne žele da priznaju)…Jer si ti neki Hrvat il nešto drugo??? Trebalo bi da znaš da je SRPSKO pismo isključivo ĆIRILICA, a da li ćeš ti da pišeš njome ili latinicom, to je tvoja stvar…
[/quote]A zašto moje zastupanje ravnopravnosti oba pisma kao “srpskih” tebe asocira na to da li sam ili nisam hrvat, srbin, mađar, slovak, rumun, nemac, kinez, arapin ili bilo šta drugo?
Kao da to ima veze sa pisanjem ćirilice ili latinice.Lepo sam rekao nekih 6 postova pre da ovu temu treba zaključati, jer iz nje može proisteći svašta. -
AutorČlanci