Početak›Forumi›Prvi put na Linuksu?›Šta sve može na Linuxu…
- This topic has 11 odgovora, 9 glasova, and was last updated 16 years, 6 months ranije by salac.
-
AutorČlanci
-
18. septembar 2007. u 11:58 am #9239foxbunnyUčesnik
Hajde da iskusniji korisnici podele svoje podvige sa novim Linuxovcima.
Nemojte da pištete o nekim svakodnevnim stvarima kao što je administracija sistema, instaliranje Win softvera (osim ako je nešto baš extra), Berylu i sličnom. Pišite o nečemu što je zaista vredno pažnje i korisno za svakoga ko je savladao sam OS i želi da na njemu odradi nešto lepo/korisno/interesantno/spektakularno.
Navedite softver koji ste koristili da biste postigli svoj cilj, tačan postupak ako se sećate, sajtove koje ste koristili kako biste sebi olakšali, snimke ekrana ako imate…
Novi korisnici, ovde ćete naći mnogo toga što se može uraditi i na MacOSu, Windowsu i drugim operativim sistemima, zahvaljujući projektima portovanja open-source softvera i na te platforme. U svakom slučaju, to su stvari koje se svakako mogu raditi na Linuxu.
18. septembar 2007. u 2:42 pm #62250Časlav IlićUčesnikAli je stvarno neviđeno da kako koju „stratešku“ temu Foks otvori, meni se odmah nešto truća, i po pravilu kontra onome što je izneo u otvaranju — možda da se otvori podforum „Politika“, pa da roštiljamo neometano, bez „zatvaraj ovo!“ i slično? 🙂
Elem, kako se meni čini, nezgodno sa „izvandrednim“ upotrebama je što ako se mogu izvršiti na Linuksu, onda mogu i na Vindouzu ili MekOSu. Jer „izvanredno“ baš znači biti zadovoljan sobom a ne sistemom, po prinicipu „boj ne bije svetlo oružje…“ Prosta kvaka bi bila ta što svaki neophodan komad softvera poniklog na Linuksu, može biti poteran pod Vindouzom kao deo „izvanrednog“ poduhvata, štaviše doprineti uvećanju te „izvanrednosti“.
Štaviše, jako volim da sprovodima ovakav misaoni eksperiment: čim uradim nešto što mi deluje tehnički elegantno, efikasno, razmislim „Da li bih uspeo ovo na Vindouzu?“ I odgovor je, bez izuzetka do sada — da. Međutim, isto tako praktično bez izuzetka, tu su i dve dopune. Prva i manje važna je „da, ali teže“; trebalo bi mi više truda da se opremim za postizanje toga što sam izveo. Druga, mnogo važnija, jeste „da, ali da li bi mi uopšte palo na pamet?“. Jer, olakšavanje postupaka po pravilu dovodi i do izranjanja novih ideja, što čini rezonovanje tipa „pa šta, ako će biti samo nešto brže/lakše“ vrlo kliskim terenom.
Tako da ono što me oduševljava kod Linuksa nije to što mogu da izvedem izvanredne stvari, već upravo to što ima običaj da umanjuje njihovu izvanrednost, tako ih u stvari čineći prijemčivijim i ostvarivijim. Što Torvalds veli, „Kad kažete ‘Napisao sam program koji ruši Vindouz’, ljudi samo prazno blenu u vas i odgovaraju ‘Pa ja sam takve dobio uz sistem, džabe’.“
Jedino što može biti urođeno Linuksu i drugim slobodnim sistemima, jeste ono što se samo po sebi tiče tehnike i sociologije razvoja slobodnog softvera, jer je to jedina oštra crta razdvajanja. Tako sam ja npr. neobično zadovoljan akrobacijama koje izvodimo i još ima da izvodimo u vezi sa lokalizacijom, a koje se ne mogu ni zamisliti u svetu vlasničkog softvera. Ali to nije upotreba, već, da se tako izrazim, „metaupotreba“ računara: sam rezultat postaje deo sistema.
(Ja napisah, a da nisam u međuvremenu video da je pobrisana sva prethodna metarasprava; pošto nisam sasvim siguran da je i ovaj napis takav, puštam ga, a moderator nek’ briše bez dvoumljenja ako nađe za shodno.)
Foxbunny: Ispravka. Rasprava o smislu ove teme nije obrisana već prebačena u novu temu uz dužno izvinjenje svima koji su u njoj učestvovali.
18. septembar 2007. u 4:53 pm #62251foxbunnyUčesnikU “realnom životu” se bavim grafikom, i već duže vreme eksperimentišem sa profesionalnim alatima za grafiku i pripremu za štampu na Linuxu.
Među tim alatima se obavezno nalazi i Inkscape[/url]. To je jedan od retkih programa koji sazrevaju neverovatnom brzinom, a kada u svetu slobodnog i otvorenog softvera kažemo “neverovatna brzina” to je nešto zaista brzo. U svakom slučaju, sa pojavom verzije 0.45 postalo je moguće uz pomoć Inkscapea napraviti čak i najkomplikovaniju grafiku.
U prilogu imate dva verktorska crteža rađena u Inkscapeu. Neke od tehnika na koje se oslanjam u radu sa Inkscapeom je pre svega nemoguće primeniti skoro ni u jednom od poznatih vektorskih alata (kao što su Adobe Illustrator ili Corel Draw). To su providnost (transparency) kao karakteristika boje (dakle boja se sastoji od R+G+B+A komponenti umesto samo od R+G+B kako je kod većine softvera), i Blur kao interna karakteristika objekta (kao što su boja ili debljina linije ruba objekta). Kombinacijom ova dva “efekta” moguće je proizvesti bilo koji fotorealističan izgled, uz malo strpljenja i iskustva.
Na sajtu Inkscapea možete naći veći broj radova vrhunskih open-source umetnika sa velikim brojem saveta za upotrebu ovog softvera. Tamo takođe možete naći i kompletne vodiče (na engleskom jeziku).
18. septembar 2007. u 7:23 pm #62252KosavaUčesnikproblem je u tome sto na linuxu nema “javnih kvalitetnih aplikacija za siroke mase” stvar je u tome da ima mnogo kvalitetnijeg softvera ali to je sve iza brave npr. film Srek 3 se radio apsolutno u Linuxu i sta vise reci,e sada to sto se aplikacije sa linuxa odlivaju na windows to bas i nije utesno al eto kad su pod tim licencama i to se dozvoljava…pomalo to je kupusarski neregulisano al takva je sloboda… 😀
19. septembar 2007. u 1:14 am #62253Жарко МихајловићUčesnik“Шта све може на Линуксу”? Сад ћу ја да убодем у срж (кернел) теме, нема бриге, само читајте. И ако ово није екстра ја не знам шта је. Плус, задовољава Чаславов критеријум екстроће, у коме се не уплиће Пенџер ни потенцијалних 0.96%.
Абстракт: Отказао ми екран на Палм ТЕ, што се тиче осетљивости. Разочарао се. Наишао на PalmTELinux пројекат, инсталирао Линукс на Палм ТЕ и одушевио се! Чак је и екран поново био осетљив.
Ово сам пис’о за један други сајт, пре годину и више дана.
[align=center]Linux na Tungstenu E
Da li je moguće i kako?[/align]Kupili ste vaš PDA koji ste dugo priželjkivali, napunili ga raznim programčićima, muzikom, klipovima… i pitate se čemu Linux? Hm, evo mog iskustva – pazario sam, ima već dve godine, Tungsten E. U to vreme solidnih performansi, ne mnogo skup – pravi početnički model. I bio sam oduševljen šta sve može da se uradi uz pomoć te spravice. Na putovanjima, kada moj desktop računar ne mogu da vučem sa sobom, PDA je završavao skoro sve moje zadatke: proveravanje e-pošte, administracija web sajta, unos velikih količina teksta uz pomoć bežične tastature koju sam dokupio… a u pauzi slušanje mp3 muzike, gledanje klipova sa društvom, prikaz albuma sa fotografijama sa poslednje žurke, itd. Dakle, iskorišćenje uređaja je bilo skoro 100%, što znači da novac nije uzalud bačen.
Toliko je taj naporno radio, ali od silnog tog naprezanja konj je popustio; razboleo se… U početku je tajušni deo ekrana na desnoj strani izgubio osetljivost, tačno na onom mestu gde je traka za skrolovanje. Nedugo nakon toga bolest je krenula da se širi tako da je danas skoro pola ekrana šlogirano i neosetljivo. Ispod vidite pokušaj prebojavanja celog ekrana u nekom programčetu za pisanje jednostavnih beleški:
[align=center][/align]
Mislio sam da leka nema. Da je u pitanju folija koja je od silne upotrebe ispustila svoju plemenitu dušu. Ali onda sam naišao na projekat “Linux on Tungsten E” i iz čiste radoznalosti hteo da vidim kako radi taj mališa od pingvinčića…
[align=center][/align]
“Uh, pa kako ću sad kad treba da se flešuje ROM uređaja – to je rizično, a nemam ni softver za tu namenu”, pomislih ja. Ali ovaj Linux je čudo – i ne traži da se flešuje u ROM. Kako? Jednostavno. Samo se instalira kao i svaka druga aplikacija, pokrene, podese se boot parametri i pritisne dugme. Zatim, Linux loader, Garux se zove, nasilno izbaci PalmOS iz RAMa (ne iz ROMa) i tu upiše samog sebe i Linux kernel koji pokrene sekvencu butovanja. Dalje, neophodno je da SD kartica bude formatirana ext2 fajl sistemom (jedan od Linux fajl sistema) koju kernel prepozna kao HDD i zatim ga mount-uje.
Eureka – Linux je startovan! Možete ga čačkati, igrati se s njima, videti kako radi… i kada poželite da se vratite u PalmOS uradite reset uređaja, nakon čega se Palm povrati iz ROMa (ipak, svi vaši fajlovi i podešavanja će biti izgubljeni pa je neophodno napraviti backup nekim od programa za tu namenu, i nakon ponovnog učitavanja PalmOSa povratiti celokupan sadržaj RAMa – sem ako ne želite da ostanete bez svojih fajlova i podataka/imenika…). Divno! Fantastično!
Tako sam ja i učinio i ustanovio sam da Linux kernel sa drajverima za touchscreen sasvim lepo čita koordinate sa cele površine mog “oštećenog” ekrana! Koje iznenađenje i uzbuđenje!
Šta se ispostavilo? Ispostavilo se da je folija koja se nalazi preko LCD-a, i koja je zadužena za osetljivost – NEVEROVATNO OSETLJIVA I PREZICNA! Rezolucija folije je nekih 4000×4000 tačaka, a svaka se tačka prepoznaje u 3000 nivoa osetljivosti! Da, lepo ste pročitali – ta folija ne radi kao nervna ćelija – po principu “sve ili ništa”, već veoma fino razlikuje jačinu pritiska. Ipak, softverski PalmOS je fiksiran za jednu vrednost i sve ispod toga prepoznaje kao pritisak a sve iznad toga kao ne-pritisak!
Dakle, u pitanju jeste hardverski problem, ali i softverska glupost – folija jeste izgubila osetljivost ali reda svega 10%. Međutim, to je dovoljno da na tom delu ekrana PalmOS ne registruje dodir, pošto je ta vrednost fabrički zaključana.
Sve bi bilo rešeno kada bi postojao jedan slajder preko koga bi mogla da se podešava senzitivnost folije (Digitizer-a), odnosno gde je granica između pritiska i ne-pritiska, ali tog slajdera u PalmOSu NEMA! Dok, recimo, PocketPC uređaji imaju podešavanje osetljivosti putem slajdera, čak i neki telefoni imaju tu mogućnost – ali PalmOS NE…
Tako da je otkriće Linuxa koji sasvim lepo čita vrednosti sa “defektne” folije probudilo nadu. Možda je Tungsten E pregažen vremenom, ali ipak ne želim da držim nefunkcionalne uređaje po kući. Čak u takvom stanju ne bih mogao pošteno ni da ga prodam. Zato s nestrpljenjem čekamo finalnu verziju Linuxa za Tungsten E!
Korisna adresa: http://palmtelinux.sourceforge.net/
[align=center]Linux na Tungstenu E
Konačno grafičko okruženje![/align]Nakon dosta vremena provedenog u lupanju tastera F5 nad internet stranicom sa novostima u vezi statusa projekta, osvanuo je konačno i taj članak u kome se govori o velikom napretku!
Grupa posvećenih ljudi je uspela da nakon obimnog i marljivog rada, uspešno pokrene i grafičko okruženje Linuxa na Palm Tungsten E uređaju. Ubrzo je postavljen image fajl za preuzimanje i testiranje. Nakon malo žongliranja sa snimanjem image fajla na SD karticu, i sam sam uspeo 🙂
[align=center][/align]
Prvi korak jeste pokretanje Garux loadera (nešto kao Grub ili LiLo) kome je zadatak da izbaci PalmOS iz RAM memorije, ubaci Linux kernel sa SD kartice u RAM i krene sa njegovim učitavanjem. Kompletan sistem se pakuje na SD karticu, tako da nikakvo komplikovano flešovanje ROM memorije uređaja nije neophodno.
[align=center] [/align]
Grafičko okruženje je GPE 2.7, o kome sam već pisao. GPE je mlađi brat KDE ili Gnome okruženja sa Desktop računara. Uz GPE dolazi i set PIM programa, raznoraznih alatki, par igrica…
Kako sve to izgleda? S obzirom da je ovo tek prvi uspešni boot – izgleda neverovatno! Sve je kao i na PC računaru! Tu je pravi multitasking, kakav ne postoji čak ni na Windows Mobile platformi, tu su prozori koje možete Drag&Drop kao na PC računaru, Desktop se podrazumeva… Jednom rečju, nešto neverovatno i neviđeno do sada!
Kao što postoje “konkurenti” na PC Desktop tržištu – KDE i Gnome, tako i na PDA tržištu postoje svojevrsni konkurenti – GPE i Opie. Doduše, Opie je prvenstveno zamišljen kao grafičko okruženje za PocketPC uređaje ali radi i na Palm uređajima uz nekoliko grešaka. Opie je starije i zrelije okruženje, sa više dodatnog softvera i sa većim mogućnostima. Ali, za ovu zimu je najavljena verzija Opie 9.0 koja će doneti poboljšanu podršku i za Palm uređaje.
Biće vredno čekanja… Ja ću čekati, a u međuvremenu ću se igrati sa GPE 🙂
PS
Ekran mog Tungstena je izgubio osetljivost na dodir po desnoj strani, o čemu sam već pisao, međutim pod Linuxom radi pristojno i ništa mu ne fali. Greška je do PalmOSa, a ne do hardvera uređaja. Zato – živela mogućnost da na istom hardveru možemo instalirati operativni sistem po svojoj volji, a ne po zamisli nekog glavešine koji je taj uređaj osmislio.
Зар није екстра?! О овоме није писала ни Гнузила :biggrin:
ПС
Све слике (сем друге одозго) и снимци екрана су моји, можете их слободно репродуковати, copy left. Иначе, овај догађај са поквареним Палм ТЕ екраном и ГНУ/Линуксом који га је вратио у живот ме је коначно убедио зашто је отворени софтвер бољи.23. septembar 2007. u 6:30 pm #62254salacUčesnikEvo jednog mog iskustva, mada ne znam koliko ce to biti interesantno ljudima ciji posao nije networking.
Naime pre par godina jedan kolega me je zamolio da mu pomognem u pravljenju NIDS linux masine (network intrusion detection system). Ovakve ‘sprave’ postoje odavno na trzistu (recimo Sun pravi tako nesto na solarisu), ali cena ovih sprava je prilicno visoka. Mali broj ljudi zna da se, na relativno lak nacin, isto ovo moze napraviti na bilo kojoj *nix masini.
Posle par dana instalacije hardvera i softvera stvar je bila gotova. Upotrebili smo gentoo distro, instalirali snort-acid-mysql-apache combo. Konfiguracija ima 3 NIC-a ; dva u promiscuous modu i u bonding-u, sluze za passive tapping (narodski receno – prisluskivanje), a treca mrezna kartica je tu da bi masini moglo da se pristupi i kroz browser gleda statistika i grafovi. Pored toga napravili smo i kutiju za passive tapping (malo promesane TX/RX parice).
Sve radi veoma lepo i daje zaista iscrpne informacije o bilo kakvom pokusaju hakerisanja i ‘hakerisanja’ (citaj : script kiddies). Osim toga ovakva masina se moze iskoristiti i kao network analyzer (recimo – da se vidi sta gusi saobracaj na nekom mestu u mrezi i sl.).
Nsam zeleo da detaljisem jer ne znam koliko je to interesantno sirem krugu forumasa, ako ljude ovo interesuje mogu i u sitna crevca da opisem ceo postupak.
Na kraju, koliko ja znam ovo je nemoguce izvesti na non-*nix OS-u.
23. septembar 2007. u 6:50 pm #62255GoranSTXUčesnikZanima mene, pricaj, pricaj…
mozemo to prebaciti i u novu temu, kao howto, ukoliko bude obimno…23. septembar 2007. u 7:08 pm #62256HighlanderUčesnikudri bre po prici brate mili, daj da naucimo nesto >:D >:D 😎
23. septembar 2007. u 7:22 pm #62257DemonUčesnikJebote… Prve dvije-tri poruke/replike su baš intrigantne… Nisam znao da za Linux ima tako moćnih aplikacija za grafiku… (dobro, to da Linux možeš pokrenuti čak i na Čajavčevom televizoru iz ’80’ih, to mi je poznato…)
25. septembar 2007. u 11:07 pm #62258salacUčesnikZanima mene, pricaj, pricaj…
mozemo to prebaciti i u novu temu, kao howto, ukoliko bude obimno…Ovih dana bas nisam imao mnogo vremena (posao, posao) ali bice postavljeno do kraja nedelje. Verovatno cu da napravim dugacak post u Gentoo sekciji foorum kada sve bude gotovo (tj. kada nadjem gde mi se po compovima/cd-ovima nalazi fajl u kome je opisan najveci deo postupka i kada dopunim ostatak 🙂 ).
poz.
-
AutorČlanci
Moraš biti prijavljen da bi postavio komentar u ovoj temi.