Početak›Forumi›Linuks›Opšte Linuks diskusije›Ponesto zanimljiv eksperiment
- This topic has 8 odgovora, 8 glasova, and was last updated 17 years, 4 months ranije by DeadRinger.
-
AutorČlanci
-
14. novembar 2006. u 7:16 am #8030Miso VranesUčesnik
Zdravo.
Pisem ovaj tekst u nadi da cu dati skroman doprinos naporima da se stvori jasnija slika o mogucnosti prihvacanja neke od linux distribucija kao desktop sistema u kucama i institucijama. Tekst je rezultat istrazivanja koje sam sproveo u sopstvenoj firmi u proteklih 18 mjeseci.
Radim u IT firmi cija je primarna orjentacija Microsoft sa svojim softverskim proizvodima i mrezno orjentisanim rjesenjima. Kompjuterima se bavim vec 21 godinu, i posjedujem izvjestan broj znacajnijih kompjuterskih sertifikata velikih IT firmi. Kroz moje ruke prosli su gotovo svi desktop kompjuteri i OS-ovi koji su zivjeli na ovim prostorima pocevsi od cika Vojine Galaksije pa dalje. Linuxe koristim od Red Hat-a 6.2. Citajuci polemike na ovu temu po Linuxo forumima, dosao sam na ideju da sam pokusam da otkrijem koje bi to distribucije mogle biti prihvatljive za sadasnje MS korisnike, i kako oni vide njihove dobre i lose strane. Odabrao sam za ispitivanje sadasnje korisnike MS softvera iz razloga sto sam ustanovio da novi korisnici kompjutera mnogo lakse prihvataju Linuxe nego korisnici kompjutera koji vec imaju iskustvo na MS platformi. Za ispitivanje sam imao na raspolaganju svoje kolege u firmi koji su tehnicari, ili napredni korisnici kompjutera i svakodnevno ih koriste kuci i na poslu za razne stvari. Takodje je tu bilo i nekoliko kolega sa kojima radim u tehnickoj podrsci, i koji jesu MS zavisnici. Takodje, dobra strana je sto su distribucije instalirane na velikom broju razlicitih hardverskih konfiguracija, sa raznim cipsetima, grafickim kartama, modemima i printerima.
Koristio sam razne, uglavnom poznatije distribucije i to u DVD izdanjima za svaku do koje sam mogao doci. Evo njihovih dobrih i losih strana onako kako ih vide ljudi sa kojima sam ovo radio
Distribucije su po instalaciji koristene “as is”, nije radjen kernel tuning,niti su previse frizirani servisi koji se startuju pri podizanju sistema.
Evo ocena moji kolega:****************
*Suse 10.x:
****************
Dobre strane;
-jednostavan i intuitivan postupak instalacije
-odlicno prepoznavanje hardvera
-stabilnost
-dobri graficki alati za konfiguraciju sistema i jednostavna konfiguracija vecine stvari ( Yast2)
-dobra podrska za mobilne uredjaje “out of the box”
-dobar izbor prilozenog softvera
-dobra podrska zajednice, Packmanovi repozitorijumi
-odlican package management sistem
-lako uklapanje u MS mreze
-konforan rad i za pocetnikeSlabije strane:
-prilicno trom u radu, hardverski zahtevan
-problemi sa instalacijom velikog broja programa iz source-a, i nekih modem drajvera zbog gcc 4.x kompajlera
-problemi sa multimedijom zbog nedostatka nekih vlasnickih kodeka, pogotovo sa OSS verzijom
-problemi sa updateom preko interneta
-potreba za dodatnim koracima pri instalaciji nvidia i ati vga drajvera*****************
*Fedora Core 3,4:
*****************
Dobre strane:
-jednostavan postupak instalacije
-dobro prepoznavanje hardvera
-solidan izbor prilozenog softvera
-dobar package management sistem
-dobra podrska zajednice
-lako uklapanje u MS mrezeSlabije strane:
-sporost u radu
-problemi sa konguracijom i stabilnoscu na nekim chipsetima
-problemi sa multimedijom zbog nedostatka kodeka
-problemi sa Intel modemima sa generickim drajverima sa Intel sajta
-slabija podrska za mobilne uredjaje “out of the box” u odnosu na npr. Suse, Ubuntu i Mandrivu
-nekonforni graficki alati za konfiguraciju*******************
Slackware 10.x:
*******************
Dobre strane:
-brz, radi dobro i na hardverski slabijim sistemima
-veoma stabilan
-laka i brza instalacija modema od source drajvera
-dobra podrska za multimediju i ukljuceni kodeci
-odlicna elektronska dokumentacija
-solidna podrska zajednice
-odlican u multitasking i server operacijamaSlabije strane:
-neintuitivna instalacija
-neprilagodjenost pocetnicima
-problemi sa instalacijom bitnih vlasnickih RPM aplikacija. ( Varicad, Arcad, VMWare WS, Maya…)
-nedostatak grafickih alata za konfiguraciju
-problemi sa prepoznavanjem hardvera pri instalaciji pogotovo nekih SATA kontrolera. Potreba za navodjenjem sata.i instalacijskog kernela pri instalaciji na nekim platformama.
-cesti problemi sa prepoznavanjem zvucnog adaptera, potreba za naknadnom rucnom instalacijom ALSA paketa (podrazumijevani kernel 2.4.x)
-slab package management sistem bez provjere medjuzavisnosti*****************
Mandriva 2k5, 2k6:
*****************
Dobre strane:
-jednostavna, intuitivna instalacija
-dobro prepoznavanje hardvera
-dobri graficki alati za konfiguraciju sistema i jednostavna konfiguracija vecine stvari ( Mcc)
-dobra podrska za mobilne uredjaje “out of the box”
-veliki izbor prilozenog softvera
-odlicna podrska za multimediju i ukljuceni kodeci
-odlicna podrska zajednice, repozitorijumi
-jednostavan package management sistem, urpmi alat
-lako uklapanje u MS mreze
-prilagodjenost pocetnicimaSlabije strane:
-bagovi kod nekih aplikacija,povremena nestabilnost i greske u rpm konfiguraciji istih
-problemi sa cups driverima sa nekim printerima
-problemi pri instalaciji nekih modema na MDK 2k6
-problemi sa udev-om pri radu sa printer portovima i ACPI-jem na MDK 2k6
-na nekim sistemima instalacioni proces ne krece pa se javlja potreba za koristenjem boot: opcija****************
Ubuntu “Breezy Badger”
****************
Dobre strane;
-jednostavno, intuitivno koristenje
-odlicno prepoznavanje hardvera
-veoma brz
-veoma stabilan
-racionalan izbor softvera
-odlicna podrska zajednice, repozitorijumi
-odlican package management sistem
-dobra podrska za mobilne uredjajeSlabije strane:
-nedostatak potpuno grafickog interfejsa za instalaciju
-orjentacija ka broadband internet korisnicima
-potreba naknadne instalacije multimedijalnih kodeka
-problemi pri instalaciji source drivera za modema zbog neuskladjenosti verzija kompajlera kojim je kompajliran kernel i isporucenog gcc 4.x kompajlera.
-problemi pri instalaciji nvidia i ati drivera kod manje iskusnih korisnika
-problemi sa instalacijom bitnih vlasnickih RPM aplikacija. ( Varicad, Arcad, VMWare WS, Main Actor,Maya…)***************
Debian Sarge 3.1
***************
Dobre strane:
-brz
-ekstremno stabilan i bezbedan
-odlican u multitaskingu i serverskim poslovima
-podrska za veliki broj procesorskih platformi
-ogromna kolicina softvera, repozitorijumi
-ogromna podrska zajednice
-sjajan sistem upravljanja paketima
-solidna podrska za multimedijuSlabije strane:
-nedostatak grafickog interfejsa za instalaciju
-nedostatak vlasnickih aplikacija u distribuciji
-graficki alati za konfiguraciju
-starije verzije uljucenog softvera
-problemi sa instalacijom bitnih vlasnickih RPM aplikacija. ( Varicad, Arcad, VMWare WS, Main Actor,Maya…)
-pretezna orjentacija ka serverskoj primjeni u odnosu na desktop primjenu
-slabija podrska za mobilne uredjaje u odnosu na neke druge distribucijeMoram da napomenem, da se neki od Vas verovatno nece sloziti sa nekim, ovdje iznesenim zapazanjima, ali i nije namjera da se ovdje otvara polemika. Ovde je prikazano kako su ove sisteme vidjele moje “windows” kolege pri koriscenju na poslu, kuci ili pri zajednickom testiranju. Ja npr. cak recimo, nisam nikad ni koristio Debian. Da bi se popularisale ideje slobodnog softvera i linuxa, osim debata potrebno je i nesto konkretno uraditi. Ja mislim da to ukljucuje demonstraciju rada i koriscenja linuxa svima do kojih se na ovaj ili onaj nacin moze doci i koji zele da saslusaju ili probaju.
Ono u cemu smo se ja i vecina kolega slozili je da linux kod nas moze biti na desktopu dostojna alternativa MS sistemima u skolama, drzavnim institucijama, na fakultetima, u naucnim institucijama, na poslovima koji nemaju eksplicitnu potrebu za posebnim namjenskim aplikacijama prilagodjenim MS Windows okruzenju, cak i u igraonicama koje koriste free igre, u profesionalnom i poluprofesionalnom 3d modeliranju i animaciji, 2D/3D CAM-u , programiranju i sl. Mac i Windows su po misljenju mojih kolega, a i nekih prijatelja profesionalaca, znacajno ispred u poluprofesionalnoj i profesionalnoj video produkciji kod nas, zatim u grafickom dizajnu (bar dok ne stigne Xara, Inkscape ne sazri, i Gimp ne dobije potpunu CMYK podrsku), brzom web dizajnu (eh, taj Flash i Dream Weaver), 2D/3D CAD-u srednjeg nivoa ( Autocad),video igrama, kao i u poslovima koji zahtjevaju namjenski hardver podrzan samo na MS Windowsu.
Na kraju su se moje kolege , pri mogucem opredjeljivanju za neku od ovih mainstreem linux distribucija,odlucile za Mandrivu 2K5 kao kucni, multimedijalni sistem, a Ubuntu kao sistem za upotrebu na poslu. Preferirano okruzenje je KDE, a svideo im se i Enlightenment video menadzer. Takodje su sastavili i zbirnu listu desktop aplikacija koje smatraju da bi svaka linux distribucija trebala da ima na instalacionim (DVD) medijima osnovnim, ili dodatnim.
Lista je zbirna, poduza i kolege smatraju da se sve moze spakovati na 2 DVD-a:
******************************************************************************
OFFICE
Open Office 2.x
Planner
Gnucache (KMyMoney2)
(K)Barcode
Evolution (Kontact)FILE TOOLS
Unarj, Unrar,Lha,Xarchiver, Orange
Krusader
HJSplitPICTURE and PDF VIEWERS
Acrobat Reader
(K)Ghostview
Showimg, (Gimageview, XnView)GRAPHICS EDITING
Gimp
Inkscape
ImageMagick
Kolourpaint
Kooka
Digikam (Gphoto2)
KimdabaDESKTOP PUBLISHING
Scribus
Ghostscript
GhostviewSOUND PLAYERS
XMMS, Amarok
RhythmboxSOUND RIPPING and ENCODING
Lame
RipperX, GripSOUND EDITING
Audacity (Rezound)
Ardour
Hydrogen
Rosegarden (Muse)
Lmms
Wired
Fluidsynth
Jack supportVIDEO PLAYERS
Xine
VLC
MplayerVIDEO and DVD RIPPING and ENCODING
Mencoder
Acidrip, Video::DVD Rip,Transcode,libxvid,libdvdcss
Avidemux2
K9copy
ffmpeg,mjpegtools
Qdvdauthor3D MODELLING, ANIMATION and VIDEO EDITING
Blender
Povray
Kino
Lives
DvripCD BURNING
K3b (sa odgovarajucim komandnolinijskim programima)
Gcover (Kover Designer)
KisoINTERNET BROWSING and COMMUNICATIONS
Firefox
Thunderbird
Skype
Gaim
Kopete
Xchat (Ksirc)
Gnome Meeting
Flash plugin
Real Player
Mplayer pluginINTERNET FILE TRANSFER
Azureus
(K)MLDonkey, Amule
Downloader for X
Lime Wire
gFTP
Wget, Gwget2, KGetWEB DESIGN
Nvu
BluefishLOCAL NETWORK BROWSING
SMB4K
Krdc
VNCSIMPLE DATABASE
KexiSCIENCE and EDUCATION
Dia, Kivio
Kdeedu
Stellarium
Gnuplot
Octave (Scilab)
Qucs (Oregano, Geda,Electric)
NG-Spice
Q-CAD
Gcompris, Tuxpaint
Google Earth
KgeographyTV and PVR
KdeTV, XdTV,TVTime
MythTVSYSTEM TOOLS
Java RE
Gkrellm
Joe, Pico editor
Webmin
ndiswrapper
Yanc
Gparted
Kppp
Razvojne bibliotekeIGRE
Lbreakout2,SuperTux,Pingus,TowerToppler,Wesnoth,Chromium,Frozzen Bubble,Gnome Chess-Crafty, Gnome Games, KDE Games,Cannon Smash
*******************************************************************************
Poduga lista, hah?! Nisu naravno svi probali sve programe, vec su ih zbirno naveli po nekim svojim afinitetima, a pogotovo su bili vrijedni kolege koji su privatnom zivotu, prvi muzicar amater, a drugi elektronicar, i koji su bili iznenadjeni kvalitetom linux programa za muziku i elektroniku. Reklo bi se da je svako pronasao poneki program za sebe, a sa obzirom da su besplatni, onda daj sve ovo ako moze :)). Mnogi su bili prijatno iznenadjeni malom velicinom programa u poredjenju sa njihovom funkcionalnoscu, ali i neprijatno iznenadjeni generalno slabom dostupnoscu dokumentacije na nasem jeziku, kako u obliku knjiga koje kupujemo u knjizarama o linuxu uopste, tako i nedostatkom dokumentacije na nasem jeziku za mnoge, gore nabrojane programe.
Vecina kolega je ,ocekivano, ipak dala prednost Windows-u, ali od njih 11 trojica su , na kraju,ipak kuci zadrzala linux ( jedan Ubuntu i dvojica Mandrivu 2K5), a dvojica posle godinu dana nastavila da ga koriste uporedo sa Windowsom, cime sam ja licno zadovoljan.
Volio bih da neko , ako ima slicno iskustvo, podeli isto sa nama. Mislim da ako se zeli povecati udeo linuxa na desktopu onda se mora izbjeci pristup korisniku u stilu RTFM,vec se sa obzirom da su vecina njih MS korisnici, mora razgovarati sa njima i pruziti im se ono sto traze, pa makar to i ne bilo optimalno, ili prema sopstvenom ukusu. Takodje treba povesti racuna i o edukaciji korisnika u pravcu znacaja slobodnog softvera kako u socijalnom smislu (diskusija o slobodi i privanosti) , tako i u ekonomskom (usteda u softveru za koji postoji adekvatna zamjena, ulaganje na taj nacin ustedjenog novca u sopstvene informaticke kadrove i projekte, dostupnost tehnologije svima bez obzira na socijalni status, napredak domace ekonomije kroz razvoj sopstvenog znanja za sta koristenje slobodnog softvera daje preduslove) i bezbjednosnom smislu (manje virusa, veca otpornost na hakerske napade, sigurnost licnih podataka).Pozdrav svima !
14. novembar 2006. u 8:38 am #49460DeadRingerUčesnikCestitam Miso na trudu i objektivno prezentovanim eksperimentu. Lepo se moze izvuci zakljucak da ljudi nisu spremni da danima guglaju po netu trazeci resenja za svoje probleme u linuxu, a neki nisu ni u mogucnosti. Znaci, pod broj jedan – postojanje Dokumentacije na nasem jeziku i to ona koja ce omoguciti korisniku da dovede linux na nivo upotrebljivosti poput MS (instalacija, konfiguracija, programi).
Najveca prepreka pocetnicima na linuxu je konfiguracija sistema, kada zapne oko neta, zvucne, graficke i sl. mnogi odustaju.14. novembar 2006. u 6:02 pm #49461SiouxUčesnikDa ne otvaram novi post : komentar na Mandrivu 2k7 je mnogo stabilniji od 2k5 i naročito 2k6.Do sada nisam imao ni jedan pad .imao sam par puta prijavu da se nešto slupalo u pozadini ali se ista aplikacja odmah dizala poa pozivu a da se nije bunila.Najtoplija preporuka.
Bar na mojoj mašini ovo je najstabilnija Mandriva / Mandrake ikada.14. novembar 2006. u 9:13 pm #49462tomajaGlavni majstorZaista trud vredan pažnje. Nadam se da će sličnih tekstova biti za novije Linux distroe popt Mandrive 2006, (K)Ubuntu-a 6.06, Slackware 11.0 i drugih. U svakom slučaju odličan tekst i za ljude koji imaju dilemu šta da izaberu.
linux4life
14. novembar 2006. u 9:56 pm #49463jovirUčesnikProfesionalno odrađeno. Poklapa se sa mojim iskustvima.
Preporučujem da tekst ponudiš uredništvu GNUzille (http://www.gnuzilla.info) kako bi veći krug ljudi bio upoznat sa rezultatima Tvog istraživanja.15. novembar 2006. u 12:35 am #49464LYbUčesnikPonudi i Svetu Kompjutera pod obavezno, da vide i sire mase. Urke? Mozes ti da nesto smuljas ili da cimamo Voju? 🙂
15. novembar 2006. u 4:03 pm #49465LimitManUčesnikTekst za svaku pohvalu.
Sve je objektivno gledano, i lepo ispisano. Naravno, bilo bi lepo kada bi se (kao sto tomaja rece) radili testovi i eksperimenti za novije distribucije.15. novembar 2006. u 9:41 pm #49466popacUčesnikMogu da dodam neka svoja zapažanja, obzirom da sam do sada na bar 30-ak računara mojih prijatelja instalirao GNU-Linux, ili im dao da se sami petljaju sa istim.
Problem prvi i uvek postojeći. Mountovanje CD-a i ostalih uređaja zna da zbuni bilo kog novog korisnika koji je navikao da to bude automatski urađeno na Windows sistemu. Izgleda da još uvek submount, i ostale automount zezalice na daju sve od sebe, mada udev i kompanija polako napreduju. Možda je “gnome-volume-manager + hal + udev” najbliži prevazilaženju prepreke. Generalno, ovde se mnogo korisnici bolje snalaze u Gnome okruženju, zbog Compyter ikonice u File Manageru i na desktopu. Obično ljudi koji se susretnu sa KDE-om ne mogu da nađu čuveni My Compyter.
Gnome HIG je dosta konfuzan za većinu. Save, Open i ostali dijalozi, iako jako lepo organizovani, u početku su noćne mora. KDE i njegova četa su obično lakši za snalaženje u samom startu, s ti što je opet teško naći /mnt kakao skoro inplementirana opcija System Devices ne radi u većini programa.
Audio CD je takođe noćna mora (kako to da se audio cd ne montira, kako da pustim CD i slično). Dobra stvar Audacious programa (za razliku od XMMS-a) je da postoji Add, Add CD u Plejlisti. Ne znam kako se tu snalazi AmaroK.
NTFS, fat32. Dozvole na fat particiji za običnog korisnika. Nemogućnost pisanja po ntfs particiji su veliki minusi.
Ebanking i slično. Nepostojeća podrška za određen hardver i nepostojanje profesionalnih komercijalnih softverskih paketa. Igre, ah da šta će mi Linux kad ne mogu da igram igrice. A obično je ovo glavno jer “Zašto da imam ova kad na Windowsu mogu da instaliram većinu Linux programa i da mi sve radi.” Donekle se slažem i opravdavam!!!
Uopšte filmovi, muzika i Internet nisu problem početnicima jer su ovi aspekti dosta dobro pokriveni. Čak šta više većini su ovi GNU-Linux programi valitetniji od adekvatnih za Windows. Interesantno, desilo mi se da je moj brat korisnik izbrisao GNU-Linux, tek nakon što je uvideo da postoji Avidemux, XNView… programi i za Windows.
Pitanje “koja distribucija” je manje važna stvar ukoliko sam ja instalirao sistem ljudima koji su ga koristili. S druge strane SUSE i Mandriva su najbolje rešenje za one koji žele da sami sebe skuvaju GNU-Linux.
15. novembar 2006. u 11:17 pm #49467DeadRingerUčesnikNe bi trebalo da se diskusija suzava na nedostatke OS Linux. Ja sam Misovu anketu shatio kao osnovu za informisanje korisnika linuxa-narocito pocetnika u smislu pomagala za koju distribuciju da se odluce. Mi koji duze vreme koristimo linux snadjemo se u svakoj distribuciji, a vecinu smo i sami testirali. Problem su nam pocetnici i potencijalmi korisnici pa se ka njima treba i okrenuti.
-
AutorČlanci
Moraš biti prijavljen da bi postavio komentar u ovoj temi.