Microsoft-ov GPL izvorni kod u Linux kernelu

Подели преко

U ovom, za njega svakako, istorijskom potezu, Microsoft je podneo izvorni kod drajvera koji bi trebali da se ubace u Linux kernel pod uslovima GPLv2 licence. Kod se sastoji od 4 drajvera koji su deo tehnologije pod nazivom Linux Device Driver for Virtualization. Ovi drajveri, kada se jednom dodaju u Linux kernel, će omogućiti kačenje bilo koje Linux distribucije na Windows Server 2008 i njegovu Hyper-V hypervisor tehnologiju. Microsoft je takođe objavio da će nastaviti da održava predmetni kod koji se sastoji od 22000 linija. Neki od Linux entuzijasta su pozdravili ovaj korak kao ocenu priznanja za model razvoja Linux-a i Linux GPLv2 licence. Međutim, svakako je jasno da se Microsoft prvenstveno vodio svojim interesima. Prva značajna verzija Linux kernela gde bi se ovi drajveri mogli pojaviti jeste decembarsko 2.6.32 izdanje. Više informacija na NetworkWorld-u

Canonical traži kvalitetnu grafiku za Ubuntu 9.10. Javite se.

Подели преко

Kenneth Wimer iz Canonical-ovog tima za dizajn je najavio da tim traži visoko kvalitetne desktop pozadine od "bilo koga i svakoga" za novi Ubuntu 9.10 "Karmic Koala". Tim je kreirao Flickr photo pul gde svi zainteresovani korisnici mogu prijaviti ili jednostavno preglefati priložene radove. "Ubuntu želi da uključi predivni set slika naših korisnika u našem sledećem izdanju ," kaže Wimer.
Više detalja o uslovima za postavljanje i kreiranje slika se mogu naći na Background Guidelines Wiki-ju a sve slike moraju biti slobodno dostupne i objavljene pod Creative Commons CC-BY-SA licencom. Finalna verzije Karmične Koale je predviđena za objavljivanje 29-tog oktobra ove godine.

Sigurnosni propust u Firefoxu 3.5 (ispravka je dostupna !)

Подели преко

Mozilla je potvrdila da postoji kritična JavaScript ranjivost u njihovom Firefox-u 3.5 web pretraživač uz potvrdu da radi na ispravci tog propusta. Kao privremeno rešenje, Mozilla preporučuje korisnicima da deaktiviraju Just-in-time (JIT) JavaScript kompajler. Da bi to i uradili, korisnici moraju prvo uneti about:config u prostor za unošenje web adresa a zatim promeniti vrednost funkcije javascript.options.jit.content na "false". Prilikom izmena u about:config podešavanjuma, korisnici će prvo videti poruku upozorenja kao govori da"This might void your warranty" kao i da izmene naprednih funcija mogu ugroziti stabilnost, sigurnost i performanse Firefox-a. Da bi napravili izmene biće dovoljno da kliknete na taster "I'll be careful I promise!".

Nova, update-ovana, verzija Firefox-a 3.5.1 je sada dostupna za download (en) (sr) a vrlo brzo se očekuju i update-ovani paketi za sve značajnije Linux distribucije na njihovim repoima. Kompletna lista ispravki u odnosu na verziju 3.5.

IBM-ov pametni kompajler

Подели преко

IBM je najavio dostupnost open source "machine learning" kompajlera, za kojeg kompanija kaže da inteligentno optimizuje aplikacije, što ukratko znači kraće vreme za razvoj i bolje preformanse. Pod imenom Milepost GCC, kompajler je rezultat saradnje između IBM-a i partnera u Evropskoj Uniji – tačnije njenom Milepost konzorcijumu. Projekat predstavlja proširenje nama svima dobro poznatog GCC (GNU Compiler Collection) projekta. Više detalja.

Upoznajte Google Chrome OS

Подели преко

Nakon objavljivanja Google Chrome web pretraživača Google je najavio, o čemu se šuška već duže vreme,  novi operativni sistem istog imena: Google Chrome OS. Google Chrome OS je open source operativni sistem koji će inicijalno biti namenjen netbook računarima. Kasnije tokom godine Google će izvorni kod ovog sistema objaviti pod uslovima neke od open-source licenci, a netbook-ovi sa Google Chrome OS-om će moći da se pazare u drugoj polovini 2010 godine. Planira se kooperacija većeg broja partnera i open source zajednice.

Google Chrome OS će raditi sa x86 i ARM čipovima a Google već radi sa brojnim OEM-ovima da veći broj netbook računara bude spremno sledeće godine. Softverska arhitektura je jednostavna — Google Chrome se pokreće unutar novog sistema za prozore na osnovi koju čini Linux kernel. Za kreatore aplikacija web će biti razvojna platforma. Sve aplikacija bazirane na webu će automatski raditi a nove aplikacije će biti pisane korišćenjem popularnih web tehnologija. I naravno, ove aplikacije neće raditi samo na Google Chrome OS-u, već i na bilo kom standardnom web pretraživaču na Linux-u, MacOSX-u ili Windows sistemu. Više detalja na Google blogu