Oko_sa_Bagdale

Napravljene poruke na forumu

Gledanje 161 članaka - 161 do 170 (od 177 ukupno)
  • Autor
    Članci
  • kao odgovor na: BSD UNIX Toolbox #71285
    Oko_sa_Bagdale
    Učesnik

    [quote]Imam sve zive i mrtve knjige koje su pisane za OpenBSD i FreeBSD od kojih je dosta u elektronskom formatu. Ako vam sta treba pitajte da nebih sad stavljao liste onog sto imam.

    Ako ti nije tesko,postavi.Nedostaju mi neke knjige!
    [/quote]

    Ovo su knjige koje su meni poznate. Poruku sam inace ostavio na Daemon BSD forumima tokom diskusije
    u kojoj se ukljucio i sam Mikel Lucas pisac Absolute OpenBSD, Absolute BSD, i Absolute FreeBSD (novija verzija)
    Pored svake sam napisao u kom formatu je imam.

     
    There are essentially 9 books devoted more or less entirely to OpenBSD.
    I will count them in order in which you should probably read them.

    OpenBSD 4.0: A Crash Course by Jem Matzan. Very mild introduction for a complete nOObs to OpenBSD. Book is not worth of having it and definitely not worth of price.
    Imam je negde na HDD potrazicu.

    Secure Architectures with OpenBSD by Brandon Palmer, Jose Nazario.
    Do not let the title fool you. This is gentle general introduction into
    OpenBSD. If you are new to OpenBSD this is the first book to read.
    Covers lots of topics.
    Imam papirnu kopiju koju sam platio $20 na Amazonu. Ne secam se da sam je vidjao besplatnu kopiju po
    internetu.

    The Book of PF – A No-Nonsense Guide to the OpenBSD Firewall by Peter N. M. Hansteen is the most beautiful introductory to intermediate text to P.F.
    Imam papirnu kopiju
    Kupio sam papirnu kopiju na Amazonu za $15 cim je izasla. Ne secam se da sam je vidjao besplatnu kopiju po
    internetu.

    Absolute OpenBSD by Michael Lucas is intermediate to semi-advanced text on OpenBSD. If you want really to harden your system this is the book to read. The new edition would be welcome Michael if you read this
    Kupio na Amzonu za $1 papirnu kopiju. Ima je po internetu koliko hocete.

    Building Firewalls with OpenBSD and PF [2nd edition] by Jacek Artymiak is very advanced book on computer security systems geared towards computer security professionals. If you are in charge of security in a bank you probably want to know all tricks from this book. For a normal system administrator Absolute OpenBSD is sufficient.
    Imam elektronsku kopiju ako googlate lako cete je naci po intenetu. Ako ne daj da postavim.

    Mastering FreeBSD and OpenBSD Security by Yanek Korff , Paco Hope , Bruce Potter
    Is not really OpenBSD specific book. Lots of things like jails for instance are FreeBSD specific. It cover lots of mish-mash material. If somebody
    gives you for free definitely take it but I would not rush to buy this one.
    Ovu imam elektronsku kopiju koju mi je dao jedan od ucesnika Linux Srbija foruma.

    The OpenBSD PF Packet Filter Book by Jeremy C. Reed (Editor). I am not familiar with the book
    but according to some reviews I read it is little bit more than PF tutorial from the OpenBSD web-site.
    Nemam knjigu.

    How To Approach OpenBSD With A Few Tips: Simple Tips For OpenBSD
    by Quick Easy Guides. I am not familiar with the book but I am guessing that you can not learn much from
    40 pages.
    Nemam knjigu.

    Openbsd: Implementing the Secure Unix Platform by Brian Carter. To my knowledge this book
    has never been published although advertised on many web-sites. It has the most awesome blowfish on the cover.
    NIkad nije ni stampana. Samo je reklamirana na Amazonu.

    Absolute BSD raniju verziju Absolute FreeBSD koja je vise pisana sa neutralne tacke gledista sam kupio na Amazon-u za $1 u papiru. Vidjao sam po internetu besplatnu verziju.

    Napisi sta ti fali iz FreeBSD da vidim dali imam elektronsku kopiju ili papir.

    kao odgovor na: Scientific Linux, CentOS i ostale trice #75326
    Oko_sa_Bagdale
    Učesnik

    Ako mislis na dependancy hell posto vidim da pominjes yum to je na linux-u odavno stvar proslosti  😉
    I da CentOS moze da se instalira samo kao base system bez GUI-ja-prilikom instalacije imas mogucnost da customizujes izbor po zelji iz nekoliko predefinisanih setova  🙂

    Hvala puno za odgovor. Upravo to me je to interesovalo. Dali ti pre-definisani setiovi ukljucuju opciju kao sto je samo X window system + Window Manager only ili mora da se bira Gnome, KDE, Xfce
    ili sta vec jos? U principu nemam nista protiv njih ali mi nicemu ne sluze. Konfiguraciju vrsim
    editovanjem fajlova a imam omiljene aplikacije. O ovom slucaju verovatno nista nebi ni
    bilo na kompjuteru sem  Maple-a i Jave koja je nazalost potrebna za Maple.

    kao odgovor na: Scientific Linux, CentOS i ostale trice #75324
    Oko_sa_Bagdale
    Učesnik

    [quote]
    O Linux-u ama bas [b]nista niti planiram [color=red]da ucim[/color][/b].

    Da bi se izgovorla ovako bogohulna rečca na sred srbskog a i šire Linux foruma
    , e za to stvarno treba imati muda
    😮   😀 😀 😀 !
    sorry za off…
    [/quote]

    Bre ljudi za mene su kompjuteri alati. Po veroispovesti sam pravoslavac. Meni su milion puta
    Linux ljudi u lice rekli da ih BSD ne zanima a verovatno 10 miliona puta su mi Windows i OS X
    korisnici rekli da je BSD ono od cega se halucinira. Valjda su ga pomesali sa LSD-ijem  😉

    Izvini u medjuvremenu sam editovao post ali vidim da si vec bio zapao u vatru.
    Nedaj se provocirati j*** ti…

    Ponovicu jedan savet koji sam jako davno cuo od nekog Debijanovca da bi ukapirao
    sta je pisac hteo da kaze.

    “Ako zelis da naucis nesto izaberi sebi jednu distribuciju, ili operativni sistem i
    drzi se toga kao pijan plota. Ako samo skaces sa jednog sistema na drugi
    nikada nista neces nauciti.”

    Posto mi se savet dopao odlucio sam da ga se pridrzava. Na zalost zivot ponekad
    iziskuje da malo promenimo religiozne principe. U ovom slucaju pitanje je trebali
    gubiti 3 dana na instalaciji aplikacije koja je placena $1000 na platformi koja nije
    podrzana ili je treba instalirati na onome za sta je napisana. Moja pristup je
    da je treba instalirati na podrzanoj platformi.

    Posto o toj platformi nemam pojma uprkos tome sto sam je verovatno koristio
    duze kao Desktop, File server ili email server nego pola Fedora korisnika u Srbiji
    odlucih da pitam one koji vise znaju. Da si ti dosao na BSD Srbija forum i rekao
    momci BSD me uopste ne interesuje ali mi je potrean odgovor na pitanje  sa
    zadovoljstvom bi ti odgovorio ako ga znam. Koga ces da pitas ako ne ljude
    koji koriste BSD.  Mozda Solaris ili Windows tipove. Mislim 🙂

    kao odgovor na: Scientific Linux, CentOS i ostale trice #75322
    Oko_sa_Bagdale
    Učesnik


    @Oko_sa_Bagdale

    Je li komsho, a za sta tebi uopste treba taj sistem?

    Ako ces za server uzmi CentOS, inace Fedora… To je ono sto je od RedHat-a ostalo (za nas smrtnike) i oba fino vrse poso za koji su manenjeni…

    Za Maple. Znas o cemu pricam?  RedHat je jedna od sluzbenih systema koje Maple soft podrzava. RedHat je takodje najbolje podrzana Linux distribucija sa komercijalnim aplikacijama. Posto nisam dovoljno bogat da
    placam ovima u Severnoj Karolini varovatno cu koristiti CentOS. Probao sam ga na LiveCD-u i deluje jako
    profesionalno mada kada se otvori hauba moguce je da ce biti kutija sa crvima (can of warms) sto moji
    OpenBSD ljudi kazu za Solaris.

    Nisam probao da ga instaliram na HDD zato vas pitam za iskustva jer mi ne treba Gnome i ona dzungla. Hocu samo da stavim X server (X window system), picim ga sa TWM i na toj minimalnoj instalaciji doda Maple. Ima li kakva opcija u instaler-u  da se instalira samo core system i X window system? Znam da je i Scientific besplatni RedHat a bilo je jos par distribucija u proslosti ali su riknule. Malo me brine to sto mi treba 6 CD-a za CentOS mada sam cuo da je
    network instalacija dobra. Medjutim ako su ga oni uvezali dako da Gnome nemoze da se stese onda je svejedno
    dali je Network ili 6CD. Takodje smo na fakultetu picili RedHet od 2000-2004. Sys admin su pizdeli od RedHat hell-a. Ja nisam ni znao o cemu pricaju jer sam koristio BSD. Onda su presli na Debian+Ubuntu za desktop i sve je bilo OK. 

    Fedoru sam probao par puta na department-u za Fiziku na univerzitetu gde radim. Mnogo mi je klimavo delovala.
    Reko se mi da je yum OK i da je sa Hell-om zavrsena prica.

    Debijan znam da koristim ali ako hocu da se mucim  sa distribucijama  koje nisu sluzbeno podrzane i testirane mogu da se drkam i sa  OpenBSD-ijem. O njemu bar znam po nesto. O Linux-u veoma malo i nemam nikakvu
    zelju da naucim. 

    Druga mi je opcija da instaliram Solaris na staroj SUN-ovoj sparc stanici koju imam jer ga Maple podrzava
    ali stanica je jeko stara bice sve sporo kao kornjaca posebno sa desetkom.

    kao odgovor na: BSD UNIX Toolbox #71281
    Oko_sa_Bagdale
    Učesnik

    Kod nas (na Matematickom) u prvoj godini forsiraju Linux, u drugoj je sve1 (radi se ASM i Java) a u trecoj forsiraju Windows (C#) 🙂

    Predpostavljam da je Matematickog fakulteta o kome pricas u Beogradu? Jer Aljosa jos predaje? On je kupio ta dva stara Micro VAX-a u Berkeley na otpadu dok je bio Ph.D. student (Iz Teorije Skupova) na kojima smo Steva Kor*** i ja drkali TeX, Xfig i gcc pre gotovo 20 godina. Cuo sam da su kasnih 90 bili kupili jednu O2. Ja sam zadnji put bio u zgradi 1996 godine. Ima li jos neceg vrednog pomena ili je sve Wintel junk?  Tu Javu i ovde u Americi svi predaju, jeba*** ih Java. Jako je tesko naci fakultet gde se C jos uvek ozbiljno uci. To je tuzno. Jer su Nebojsa Vas*** i Pedja Jani*** jos uvek na fakultetu ili su otisli negde. Nesa je znao dosta o Unix-a u ono doba za nase krajeve.

    Pocese li da predaju Networking na R smeru? Ljudi su se smejali ovde po Americi kada su im nasi studenti pricali
    da nisu imali ispit iz Networka. Ja nisam studirao R smer a nisam nikad ni radio u IT industriji ali da jesam
    kleo bih dok sam ziv.   

    Imam sve zive i mrtve knjige koje su pisane za OpenBSD i FreeBSD od kojih je dosta u elektronskom formatu. Ako vam sta treba pitajte da nebih sad stavljao liste onog sto imam.

    Pozdrav,
    OKO

    kao odgovor na: BSD UNIX Toolbox #71278
    Oko_sa_Bagdale
    Učesnik

    Nema na cemu 😉

    Zanimljivo je to sto kazes  >:D hehe…

    ja to znam  😀

    Danas sam potrosio jos pola sata na knjigu. Mogu ti reci da sam potpuno promenio
    misljenje o knjizi… U negativnom smislu >:D Knjigu sam izbrisao sa hard drive-a.
    Prvo knjiga nema nikakve veze sa OpenBSD-ijem i NetBSD-ijem. Postalo mi je
    ocigledno je da su se autori igrali par dana sa FreeBSD-ijem i mislili da mogu da napisu
    knjigu o svim BSD sistemima. Da nije zalosno bilo bi smesno. Sva uputstva su FreeBSD
    specificna i sto je jos smesnije ocigledno je da se upiru is petnih zila da prekonfigurisu
    FreeBSD da izgleda kao Linux. Onda sam procitao predgovor i video da su
    tipovi stari Linux-inasi. U tome nema nista lose. Ono sto je lose je da oni razmisljaju
    kao da rade na Linux-u a sede ispred FreeBSD-a. To je kao da sad ja odlucim da napisem
    knjigu o Irix-u zato  sto sam ga koristio 2-3 godine pre vise od 10 godina za surfanje
    po webu, pisanje email-ova, TeXovanje i gledanje pornica . 

    Momci ako hocete da naucite malo o FreeBSD-iju googla-jte za Complete FreeBSD
    i Absolute FreeBSD. Ima puno objavljenih knjiga o FreeBSD ali su te dve najbolje za
    pocetak.

    Ako hocete da naucite malo OpenBSD pocnite sa  Secure Architectures with OpenBSD
    Brendona Palmera i Absolute OpenBSD Mike-a Lucasa.

    Za NetBSD mi nije poznata ni jedna knjiga sem njihove dokumentacije na web-u.
    Zato me je zagolicao naslov ove gore knjige.

    Naravno pre bilo kakvog citanja o BSD-ijima ili Linux-u treba poceti od legendarne
    Unix Programming Environment  Brian W. Kernighan i Rob Pike-a.

    kao odgovor na: Koji štampač koristite #33192
    Oko_sa_Bagdale
    Učesnik

    [b]HP Deskjet D1460[/b]. Koristim ga na Ubuntu, radi bez ikakvih drajvera i podesavanja 🙂
    Takodje sam ga koristio  na Fedori i Slackware-u bez ikakvih problema.

    Nije tacno da ne koristi drajvere. Svi HP Deskjets govore samo PCL 5 i trebaju im drajveri.
    Drajveri za tvoj printers su u HPLIP paketu. Ubuntu dolazi preinstaliran sa svim postojecicim
    slobodnim drajverima za stampace Ghostscript, Gutenprint, HPLIP, Splix, and foo2zjs.
    Sta vise dolazi ubakovan sa foomatic-db koja sadrzi CUPS-PPD opisne fajlove za
    sve stampace koji rade na Linux-u.
    Deafult spooling system je CUPS koji je podesen da detektuje printer i sam izabere
    odogarajuci PPD.

    kao odgovor na: Explorer VS Ubuntu ??? #75362
    Oko_sa_Bagdale
    Učesnik

    Obicno je problem u tome sto web aplikacije koriste ActiveX. U tom slucaju ti ne gine IE.

    Za ovo prvi put cujem u zivotu. Mozes li malo da objasnis. Ne zivim u Srbiji gotovo 15 godina. Po mom iskustvu
    moroni u bankama ponekad koriste  Java Script sto mi jako ide na K*** ali bar ja nisam naisao na budalizme tipa Flash, Java ili slicno gluposti kada je rec o bankama. U Americi gde ja zivim zakoni su dosta strogi po pitanju pristupa web stranama za raznorazne korisnike koji su hendikepirani tako da su stranice uglavnom pristupacne iz Lynx-a (pure HTML ili PHP + OpenSSL). Nista druge nebi trebalo ni da bude potrebno za pristup.

    kao odgovor na: Linux za moj komp #72889
    Oko_sa_Bagdale
    Učesnik

    Hvala na savetima O0
    Poceosam da skidam xubuntu pa ako neko moze da me posavetuje dobrom literaturm i dobrim linkovima zapocetnike.
    I moze li neko da i objasni kako se kompajlira u linuxu posto sam dosad radio samo u viual studiu na xp-u

    Xubuntu ceti tu slabo raditi. Ubuntu je pisan za Gnome. Xubuntu je community edition. Imo sam osecaj kao da su se deca zezala kada sam instalirao. Takodje mi se cinilo da picim XFce preko Gnoma.

    Ja sam OpenBSD korisnik ali koristio sve zivo od Digital Unix-a i SUN OS u svoje vreme preko Solarisa, Irix-a preko RedHat-a i Ubunta.

    Neko pomenu Pappy. Probah jednom i bilo je smesno. Damn Small Linux je OK ali je to live CD. Jednom kada ga stavis na HDD imaces puno glavobolja jer mu je kernel ocerupan. Niti je DSL niti je Debian.

    Problem je u tome sto da bi se takav hardware koristio treba instalirati samo cist operativni sistem, XOrg ili jos bolje XFree86 i piciti samo X server i neki lahki WM. Za tako nesto treba znati Unix. Radilo bi tu sve. Radio bi i Debian i Slack a radili bi i svi BSD-ijevi. NetBSD bi verovatno najbolje radio. Problem je u tome sto ako nikad Unix u zivotu nisi video mozes da pocnes sa ucenjem sad a bices u stanju da instaliras i koristis NetBSD za dve godine.

    kao odgovor na: Koji štampač koristite #33188
    Oko_sa_Bagdale
    Učesnik

    ok hvala anyway… 🙁

    ( jedino nisam baš očekivao da nazovete hardver smećem samo zato što ne postoji driver ??? )

    dok je modem baš made in USA (Ti  tecnology) u milion primeraka deljen po AOL  oko 2002
    tako da mi je malo kontradiktorno što kažete da niste nikad videli adsl ???

    i radi ko bonbonica sa ndiswrapperom
    (Ti nije omogućio specifikacije linuks developerima 😀 )

    Nema potrebe da mi persiras :).

    ndiswrapper radi mnogo, mnogo bolje na Linux-u nego na BSD-iju.

    Veruj mi na rec. 85% slucajeva kada se dokumentacija krije pa developeri ne mogu da napisu drajver to je zato sto je neki cheap hack. Ameri su velemajstori za to. Prodace oni 10 miliona neke spravice koji  je polu funkcionalna samo ako mogu. Ima 15-20% stvari koje su super i ljudi nedaju dokumentaciju.
    Tesko je uporedjivati Linux iza koga stoji HP, IBM, DeLL, SGI i SUN ga tolerise sa OpenBSD projektom koji ima
    85 developera. Pa Debijanovci imaju vise od 2000 core developers.

    Da se vratimo na ADSL modem. U Americi se internet dobija preko Cable Modema, DSL modema (digital phone) i imas dial up modems koji su korisceni preko analognih telefonskih linija. Jedina konfiguracija je potrebna za dial up modem koji mora da bude exterior hardware modem posto nema drajvera za built in Win modeme. Treba da se edituje jedan fajl sa podacima DNS servera tvog internet provajdera, telefonskim brojem, username-om i password-om. To je ispisano u dokumentaciji na BSD Srbija. 

Gledanje 161 članaka - 161 do 170 (od 177 ukupno)