DeG

Napravljene poruke na forumu

Gledanje 41 članaka - 41 do 50 (od 67 ukupno)
  • Autor
    Članci
  • kao odgovor na: VISTA NEMA ALTERNATIVU !!! #60446
    DeG
    Učesnik

    Vista ima itekakvih alternativa, a izbor je na nama. U svakom slučaju, dobra konkurencija, doneće bolje operativne sisteme. Ko ima da plaća, apsolutno se slažem. I programeri u Majkrosoftu trebaju platu, a siguran sam da većina njih je i zaslužuje (politika firme je nešto drugo).
    A što se piraterije kod nas tiče, apsolutno je ne podržavam!

    kao odgovor na: VISTA NEMA ALTERNATIVU !!! #60442
    DeG
    Učesnik

    Kažem samo da stari kompjuteri uz Linuks imaju svoju primenu. Apsolutno tvrdim, da bilo koji aktuelni i386 port bilo koje Linuks distribucije sam u mogućnosti da postavim čak i na PI sistemu u funkcionalno stanje. Baš bih voleo da vidim to isto sa Vistom! :biggrin:
    Što se tiče umeća OS-a po pitanju iskorišćenja hardverskih resursa, mislim da je došlo do zamene teza. Valjda su Linuks kerneli ti koji ganjaju po više desetina procesora u paraleli!!! Ako je tako, a tako je, verujem da optimizacija za dvojezgarne sisteme već nije problem. Mislim da možda na ovim prostorima fali nešto više prakse i iskustva (bez uvrede). Ali dobro, ide sve to u dobrom pravcu.

    kao odgovor na: VISTA NEMA ALTERNATIVU !!! #60439
    DeG
    Učesnik

    Vrlo interesantni komentari !!! Imao sam previše puta čast u životu da vidim, a usled nedostatka alternative i da trpim svakojake Majkrosoftove gluposti. Prvi moj kontakt sa Majkrosoftom je bio još sa Majkrosoft bejzikom za ATARI 800 XL. Da su ga nogama pisali, bolje bi ispao! Moje sumnje u vezi optimizacije koda je potvrdio jedan momak koji se zove Frenk Ostrovski sa svojim Turbo bejzikom XL (kasnije napisao tako čuven GFA bejzik za ST i Amigu). Postizao je procentualno 300-1000% u brzini interpretiranja u odnosu na Majkrosofta. Valjda ga je u to vreme sam Bili programirao (period od 1978-1982 god.).
    Da vam ne bih opisivao Majkrosoft OS-e kroz istoriju, osvrnuću se na zadnja dešavanja.
    Doneo paša novu 64-bitnu mašinu. Čovek radio u većini niških firmi u proteklih 10 godina koje nešto znače u sferi kompjutera. Odabrao čovek hardver kao za sebe. Inače okoreli Majkrosoftovac ogrezo isključivo u raznim Majkrosoftovim rešenjima. Radi ozbiljne stvari, retko prekrati vreme nekom zabavom, pa shodno tome i konfigurisao hardver prema potrebama. E onda je stigla “Vista Ultimate”. Ubi se objašnjavajući mi kako je korak ka Visti ono pravo! Rekoh, hajde da vidim. Instalirasmo to čudo od OS-a, kada on poče da se vuče kao prebijeni pas. Pogledamo indeks, a Vista sistem ocenila 3-com! Onda stiže opravdanje kako današnji operativni sistemi traže dosta memorije, pa dokupi je još malo (na 1 Gb). Poče sistem da funkcioniše… kao osrednja trojka, a i indeks ostade takav. Ostavim ti ja njega tako. Čujemo se posle 1 nedelje. Kaže konfigurisao sam ga. Radi! Sledeći put kada smo se čuli reče: “Pašo, nije bre ovo za mene, vratio sam XP!”
    Epa ljudi, valjda treba sve ono što smo pokupovali da pobacamo u kante, da odvojimo par hiljada evra za nov hardver da bismo terali čudo zvano Vista!!! A meni Ubuntu šljaka odlično i sa 256 Mb. A i Debian mi radi ekstra. Još kada mu stavite te Gb-te, čik da vidim ko će ga ugušiti aplikacijama.
    Nisam mazohista. Ne želim da trpim razne torture Majkrosofta i o njihovim veštim zamkama. Koristim ISKLJUČIVO Linuks i privatno, i profesionalno. I ne treba mi za sada ništa drugo. Ako budem rešio da dajem hiljade evra za kompjuter kupiću Epl-a sa OS-X operativnim sistemom. Mašine imaju i pedigre, a i stila. Doduše žalim za Motorolinim i IBM procesorima, ali šta je tu je!
    A i šaljem vam jedan link, pa prosudite i sami o atraktivnosti!

    Narode pozdrav!

    kao odgovor na: Koje okruzenje je brze, KDE ili Gnome? #60158
    DeG
    Učesnik

    Kod mene je Gnom oduvek brže radio (izbor i upoređivanja pravim još od Red Hat-a 6,1)! Tako da za mene nema dileme. Navikao sam na Gnom, i to je to. Međutim izbor na Gnom nije pao zbog brzine. Oba grafička okruženja su dovoljno brza da su itekako upotrebljiva. Međutim, ili sam ja neki maler po pitanju KDE-a, ili je to okruženje bilo (ponavljam bilo) itekako bagovito!!! KDE sam upamtio po onim “crash report”-ima. Zadnji put sam ga probao na Mandrivi 2006. Rekoh hajde da vidim kako je posle dužeg vremena. Kad ono opet na nekoj aplikaciji (ne sećam se šta sam pokrenuo) prijavi mi “crash”. A najviše me nervira kada pokrenem aplikaciju, i onaj skakavac pored kursora skače do besvesti, i na kraju mi ne pokrene aplikaciju! Ali hajde da ne ispadne da KDE ništa ne valja. Poznavaoci ovog okruženja verovatno da ove stvari rešavaju relativno lako. I ono što je najbitnije, krah aplikacija ne povlači stabilnost OS-a.
    Mislim da je najbitnije da GTK i QT aplikacije rade na obe platforme. A izbor grafičkog okruženja je više stvar ličnog afiniteta ka izgledu i funkcionalnosti.

    kao odgovor na: GNOME i Debian 4.0 #59651
    DeG
    Učesnik

    Ne znam šta se kod vas dešava, ali kod mene i Debian “Etch”, i Ubuntu 6.10 brišu bez ikakvih podešavanja u standardnoj postavci!!! Verujte, po brzini sistem se podiže brzinama većine Win XP sistema. Kod mene spooooro se podiže SuSe. Ono što me je posebno razočaralo je brzina Fedore (u svakom pogledu), jer sem toga jako mi se dopada.

    kao odgovor na: Sagem ADSL modem #43192
    DeG
    Učesnik

    Čisto da napomenem (uglavnom se obraćam početnicima) da Sažemov model F@st 1201 obzirom da je ruter, priključenjem na mrežni konektor modema i kompjutera automatski ostvaruje konekciju. Dovoljno je da DHCP bude postavljen na “automatski”, i vaša konekcija će još u toku instalacije vaše Linuks distribucije biti uspostavljena!

    kao odgovor na: Crko mi X [sređeno] #56969
    DeG
    Učesnik

    Tek sada sam video ovaj post!!! Definitivno se dešava sledeće. Ko vrši “update”-ovanje sistema, dolazi i do ubacivanja novog modula za nvidia drajvere (ili nvidia-kernel, ili nvidia-glx), bez “dependency” proveravanja (ili nemogućnosti usled kompajliranja kernel source”-a pri I postavljanju drajvera), tako da dobijete novi modul na pr. open glide za X koji nije u saglasju sa kernelom, ili obrnuto. Čini mi se to kao propust u update sistemu. Prilično neprijatno deluje kada se ugleda crni ekran, pogotovo onima koji su novi na Linuksu. Pošto sam pokrenuo sličnu temu, kada rešim problem (čitaj kada budem dobio slobodnog vremena), okačiću rešenje koje sam primenio. Pozdrav svima!

    kao odgovor na: Šta mi se desilo sa 3D akceleracijom? #58595
    DeG
    Učesnik

    Ma znam šta mi je činiti, i ja sam istog mišljenja, međutim u nedoumici sam zbog sledeće stvari. Pre 2 meseca sam instalirao Debian Sarge na jednoj mašini na kojoj po preporučenoj proceduri nikako nisam mogao podići nVidia drajvere, pa sam zato išao sa klasičnom procedurom sa nVidia instalerom, nakon čega je 3D akceleracija proradila. Međutim, posle nedelju dana, X je pao po paljenju bez vidnih razloga, i više nisam mogao da ga podignem. Iza toga čak ni “nv” nije hteo da radi. Uveren sam da je uzrok bio preklapanje verzija drajvera. U dilemi sam dali prvo ukloniti nvidia “kernel”i “GLX”, pa zatim nanovo ih instalirati, ili jednostavno “pregaziti” postojeće, ili pak oboriti X i pustiti nVidia instaler da sam odradi svoje (ako se dobro sećam, instaler prepoznaje postojeći drajver i sam traži deinstalaciju prvo, pa tek onda postavlja novi drajver)? Ranije sam to radio sa Slackom (dok nisu povukli GNOM), i starim Red Hat-ima. Sa Ubuntu-om sam možda oko godinu dana od kada sam “namirisao” da bi to mogla biti dobra zamena za “prozore” na kompjuterima mojih sestrića koji me jako smaraju čestim padovima OS-a iz Redmonda!

    kao odgovor na: Kursevi i fakulteti #48089
    DeG
    Učesnik

    Hmm, čitam o čemu pišete i kako razmišljate. Pošto ima dosta mladih ljudi, možda bih mogao da kažem nešto o svemu kao savet (koji naravno možete prihvatiti ili odbaciti) mojim primerom.
    Kao srednješkolac, sve što drugi nisu uspevali da razreše iz oblasti programiranja (uključujući i nastavnike) dolazilo je kod mene, i rešavao sam bez problema. Srećom, kao takav bio sam prihvaćen od strane nastavnika (o školskim drugovima da ne govorim), a ne odbačen, tako da smo uspešno sarađivali! Zahvaljujući tome, uspešno smo vodili polovinom osamdesetih kurseve informatičkog opismenjavanja i kurseve programiranja na nivou grada u okviru nekih klubova.
    Kasnije na studijama mašinstva, uspevao sam “iz fazona” iz oblasti ispita Numerička matematika i programiranje da za vreme predviđeno za polaganje ispita pismenim putem, da razrešim zadatke za sve četiri grupe (na koliko su nekada delili) u predviđenom vremenu. Šta ćete, ne kažu zabadava mladost, ludost!
    Dok sam bio student II godine mašinskog fakulteta, imao sam prijatelja koji je studirao elektroniku i bio je na IV-toj godini. Momak je 5 puta padao na nekom ispitu vezanom za programiranje. Čini mi se da su imali asemblersko programiranje za neki virtuelni procesor koji je postojao kao softverski model na fakultetskom kompjuteru (ne sećam se kako su taj procesor zvali), asemblersko programiranje za mikroprocesor Intel 8085, programiranje na programskom jeziku ADA, i još ponešto (ne sećam se tačno, prošlo je dosta godina). Pošto je bio dobar momak, hteo sam da mu pomognem. Asemblersko programiranje sam znao (doduše tada za 6502, 6809 i sl.), ADA je bila mali problem jer se sa njom nisam sretao, ali uvidom u njegove knjige, i beleške sa vežbi i predavanja sam ukapirao dovoljno. Osnovni problem je bio što dečko ništa nije shvatao, već je sve ono što nije mogao shvatiti učio napamet. Za dve nedelje sam uspeo da mu objasnim i pripremim ga, proradili smo sve blankete, i zadatke sa vežbi uz iscrpno objašnjavanje, i tip je iz prve položio sa 8-com! Čovek sada naravno nije programer, već je direktor u jednom preduzeću!
    Pre četiri godine do mene je došla jedna studentkinja fizike koja je zbog FORTRAN-a gotovo odustala od studiranja. FORTRAN i nije nešto posebno težak (za većinu nas na ovim forumima), ali za ovu curu je bila velika prepreka. Iza toga, ispit je iz prve položila ocenom 9, a sada je profesor fizike u jednoj osnovnoj školi.
    Pre otprilike godinu dana, javio mi se prijatelj koji je inženjer elektronike (inače veliki stručnjak, ali zaista), sa zahtevom za pomoć. Trebalo je povezati “CAREL Web Gate” sa kompjuterom radi programiranja jednog PLC-a koji je trebao da omogući da putem SMS-a se kontrolišu u jednom objektu klima uređaji. Uz opsežan zajednički rad, priveli smo to do kraja u predviđenom terminu.
    Pre par meseci bio se otvorio konkurs za administratora opštinske računarske mreže. Nisam mogao da konkurišem zbog neodgovarajuće stručne spreme (ja sam mašinac, a tražili su naravno informatičara, ili bar elektronca), iako održavam mreže i sisteme u više preduzeća u gradu uspešno više od 4 godine.
    Inače, prve stvari sam programirao na 4-bitnom procesoru “NEC” D777G, zatim sam upoznao asemblersko programiranje za već pomenute “MOSTEC” 6502 i “MOTOROLA” 6809, posle toga sam se bavio “Hitachi”-jevim procesorom HD61700, pa MC68000 … Od jezika sam poznavao “BASIC”, “FORTRAN”, “FORTH”, “C”, itd. Uspešno sam pisao sistemske rutine za raznorazne hardverske dodatke u asembleru i “FORTH”-U, a i par specijalizovanih programa.
    Jesam li ja programer? Apsolutno ne! Umem li šta programirati? Da, mada sam dosta zarđao u poslednje vreme. A imao sam prilike da upoznam ljude koji sebe zovu programerima, i jedu hleba od toga. Međutim za njih algoritam je nepotrebna stvar! I što je još gore, ne umeju napraviti od napisanih rutina algoritme (mada obično to treba ići obrnutim redosledom)!
    Da rezimiram: to nešto, ili imate ili nemate, i tačka! Ako nemate, uz mnogo truda se mnogo može postići (dobro možda ne baš sve). Fakulteti su takvi kakvi su >:(, to svi znamo, i tu se u kratkom roku nemože ništa. Da ne ponavljam rečeno, ukratko reći ću da se slažem sa JMatejom.

    kao odgovor na: supraMAX 56i, modem #44075
    DeG
    Učesnik

    Mozda malo kasnim, ali evo informacija oko Diamond Supra MAX 56K. Mada je i u vreme kada je ovaj modem bio prodavan, reklamiran kao hardverski, ovaj modem nije “full” hardver modem! Bez obzira na impozantnu veličinu i broj komponenti na štampi, bez dodatnih specijalnih drajvera (koji ruku na srce za “Windows” dobro odrađeni) ovaj modem ne može da radi. Firma “DIAMOND”, dok je postojala, nikada nije bila naklonjena Linuks OS-u. Probao sam nekoliko njihovih modema, i internih, i eksternih (doduše USB), nijedan nisam mogao da poteram. Moj savet je svima, kombinaciju Linuks OS-a i “DIAMOND” modema izbegavajte! Da, još jedna stvar, pretražio sam gomilu foruma da vidim da li je neko uspeo da natera ovaj modem da radi pod Lin-om, do sada nisam naišao na bilo kakvo rešenje.

Gledanje 41 članaka - 41 do 50 (od 67 ukupno)