Bratislav

Napravljene poruke na forumu

Gledanje 51 članaka - 51 do 60 (od 70 ukupno)
  • Autor
    Članci
  • kao odgovor na: Kompajliranje Cdrtools-2.01a28 #18927
    Bratislav
    Učesnik

    Bogovski izvestaj Bogoljube .
    Hvala.
    Sad mi je sve jasno.

    Uzgred , Meni je Teac CD-W548E radio besprekorno na verziji k3b koja dolazi sa MDK9.1. Ne sećam se koja verzija je u pitanju ….

    Drugo , postoji mogućnost da je u medjuvremenu izašla nova verzija k3b.

    Prema tome sledi Back to the Future .

    kao odgovor na: Kako linux širiti u narodne mase?! #18483
    Bratislav
    Učesnik

    Evo kako se to radi u inostranstvu:

    *****************************

    Слободен Софтвер Македонија организира инсталационен фестивал на кој ќе
    можете, со помош на искусни корисници, да инсталирате GNU/Linux на вашиот
    компјутер. Овој викенд (15.05 и 16.05) во Малата сала на Градско собрание.

    Исто ќе има и неколку компјутери на кои ќе се режат дискови, па земете си
    CD-R-ки.

    За повеќе информации:
    http://www.ossm.org.mk/installfest/

    и обврзателно прочитајте ги „Често поставувани прашања“:
    http://www.ossm.org.mk/installfest/?s=cpp

    Ќе инсталираме:
    Mandrake-10, Fedora Core-1, Slackware-9.1 (и -current) а ќе може да се
    снимат овие плус, TheOpenCD-1.4 (слободен софтвер за windows), Knoppix-3.4,
    slax-4.1.1 (live slackware за мини cd-а), а можеби ќе има уште нешто ако се
    симне во меѓувреме 🙂

    Најважно пред да дојдете на install fest-от e:
    1. направете backup на важните податоци, шансите нешто да се зафркне се
    мали, но подобро е кога сме сигурни.
    2. дефрагментирајте го дискот и проверете го со scandisk.

    се гледаме.


    дамјан

    Speak softly and carry a cellular phone.

    **************************

    Uvodni Topic Posta pod nazivom “Install fest “ sam marnuo sa news grupe mk.comp.os.linux pre par dana .

    kao odgovor na: Kako linux širiti u narodne mase?! #18465
    Bratislav
    Učesnik

    Stvarno se delimično slažemo.Pogotovu u drugom delu posta.

    Ideja o dodeli zvanja po meni nije loša.

    Dok se ne nadje bolje rešenje , za početak , u slučaju da vlasnik sajta ima firmu i pečat može da verifikuje postojeću hijerarhiju zvanja sa sajta i pošalje zainteresovanima na kućnu adresu. 🙂

    Druga ideja .

    Radi se o nekakvom planu ministarstva prosvete u vezi obuke prosvetnih radnika za rad na računaru ( pomoću računara , korišćenje računara u nastavi , …itd ).
    Ne znam kakava je trenutno situacija sa tim i da li će u dogledno vreme da se realizuje. Pretpostavljam da je akcija u začetku .Da li će se sprovesti do kraja ili neće ostaje da vidimo ali mislim da je izvanredna prilika za popularizaciju Linuxa.
    Jasno je da će se prosvetni radnici opredeliti za rad u onom operativnom sistemu u kome su stekli osnovna znanja. Uopšte ne sumnjam da će obuku mladih naraštaja vršiti na platformi na kojoj i sami rade. O kom broju korisnika je reč ostavljam vam da sami procenite .

    Srdačan pozdrav

    Diskusija je u vezi sa mojim postom Linux u Školi .

    kao odgovor na: Kako linux širiti u narodne mase?! #18463
    Bratislav
    Učesnik

    Saznanje da postoji nešto novo, nepoznato i slobodno ( neću da kažem besplatno ) je po meni dobar razlog i pokretač da se proba .
    Migracija na Linux u našem slučaju nije posledica ekonomskih razloga ( da ne objašnjavam , novac nije u pitanju ).Bar za sada.

    Najveći broj korisnika Linuxa prva iskustva stiče u Windows okruženju. Korisnik Windowsa sa sobom nosi stare navike i iskustva i očekuje bezbolnu adaptaciju na novi OS.

    Relativno mali broj korisnika iz te priče je bio u prilici da prodje kroz DOS.
    Početnik na Windowsu bez DOS- a može , a Linux početnik bez konzole skoro da ne može.
    Iz tog ugla Linux konzola deluje kao BAUK.
    Predpostavljam da je za većinu kamen spoticanja i nepremostiva prepreka.

    Iskustvo čini svoje ( čitaj : vreme provedeno u konzoli ) . Iskusan korisnik može da se ratosilja konzole bez problema. Medjutim ona tada nije kamen spoticanja a neke poslove baš lepo uradi……

    S druge strane na početnike zbunjujuće deluju mnogobrojne Linux distribucije.

    Novi korisnik postavlja pitanje da li postoji odgovarajuća alternativa za programe koje je koristio pod win. S namerom da se lakše i bezbolnije uklopi u novo okruženje.

    Lepo je sto za takve slučajeve postoji odstupnica u vidu emulatora tipa Wine i sl.

    Da stvar bude lepša ubedjen sam da većina nas ima više OS pobrojanih u LILO Bootloaderu .

    I poslednje sto mi je palo na pamet , poslednje distribucije Linuxa za desktop korisnike su zaista vidno napredovale i imaju tendenciju daljeg brzog razvoja u smislu osvajanja poverenja novih korisnika.

    kao odgovor na: Kako linux širiti u narodne mase?! #18459
    Bratislav
    Učesnik

    “ Kao kad učiš da voziš biciklu, prvo se iskršiš … .”

    Predpostavljm da je većina korinika Linuxa samouka i da iskustva stiče nesistematski iz oskudnih članaka u novinama ili iz neproverenih izvora sa neta. Retko postoji autoritet koji će vas uputiti u neke osnovne tajne funkcionisanja sistema .Literatura koja prati nove distroe je takodje oskudna , relativno skupa i dolazi sa zakašnjenjem.
    Samouki početnik vodjen radoznalošću upućen na sopstvene snage ne može da odoli sopstvenoj radoznalosti i kreće u akciju.

    Sto se stabilnosti tiče moje skromno iskustvo kaže da novi korisnik može da sruši linux bez po muke.Kao novi korisnik Linux – a ( Mdk 9.0 ; 9.1 pa i 10CE ) rušio sam ga dok trepnes.Uglavnom iz dva razloga .Operativni sistemi nisu savršeni i nepoznavanje mogućnosti i pravila za ispravno funkcionisanje .
    Ovo je naročito bilo zastupljeno pri konfigurisanju i korišćenju grafičkog servera i zvučnog servera.
    To je i normalno jer novi korisnik odmah krene da podešava multimediju po principu bezuspešnih pokušaja zbog gore navedenih razloga . Ako mu ne dosadi gomila bezuspešnih pokušaja , najzad na svoje zaprepaštenje i ogromno zadovoljstvo , naravno , stvar stavi na noge.Usput nauči MORE stvari o operativnom sistemu i ko zna jos čemu. Da ne pričam koliko u medjuvremenu napravi reinstalacija i prekonfiguracija ( puta vreme za to, normalno ).
    Ekonomska opravdanost ovakvih akcija nam je jasna. Lično zadovoljstvo se plaća.

    Moje je uverenje da pri tome Nema Većeg Uzbudjenja od izlaska iz X-a i nemogućnosti da se kasnije vratite u njih. Sve dok vam to ne podje za rukom .
    Kernel panic … je prirodna lepota za sebe.
    Normalno, usput otkrije po neki bug u korisničkom programu i popravite ga svojim ličnim angažovanjem i invencijom ,na sopstvenu radost i zadovoljstvo.
    Naravoučenije: « Kog ujede zmija, taj se i od glistu plaši «.
    Šta mislite da li će ovakav korisnik u daljem radu srušiti sistem ?
    Da li će u kasnijem radu sistem stabilan ?

    Sto se sigurnosti tiče verovatno sve zavisi od toga šta osiguravate.

    Figurativno , ako imate prazan novčanik koristite jedne bezbedonosno-sigurnosne aktivnosti a ako imate na raspolaganju oveći sef prepun ovoga i onoga… ( bez brige sa mnom a i sa vama to nije slučaj ) sasvim druge .

    Nobody’ s perfekt.

    Srdačan pozdrav


    u tekstu korišćeni navodi iz moje zasada neobjavljene knjige « Leskovački bez muku «

    kao odgovor na: opera #18292
    Bratislav
    Učesnik

    File -> “Save with images as…”

    Daje rezultate ali ne onako kako to rade verovatno svi ostali browseri. Kod njih se sadržaj strane smešta nezavisno od snimljenog html-a u pripadajući direktorijum.

    Kod Opere ovo nije slučaj.
    Naime , nema posebne omotnice za slike i pripadajuće css strane, js i ostale ispune koje se nalaze na snimljenoj html strani. Ovo ima za posledicu da se pri snimanju većeg broja strana u istom direktorijumu javlja ogroman broj sitnih i neorganizovanih fajlova koji kasnije onemogućavaju lak prergled snimljenog materjala pri offline radu.
    Da ne pričam kakve su muke ako ovakve stranice treba da se sistematski arhiviraju ( iz bilo kog razloga ).

    Zaključak: prema mojim saznanjima Opera snima sadrzaj celokupne strane na disk gornjom komandom ali je bar za mene takav postupak neprihvatljiv iz navedenih razloga.
    Dugo sam tražio mogućnosti da se ovo prevazidje i nisam uspeo.
    Kad smo već tu da kažem da je uz ovaj razlog , slaba i nedorečena saradnja sa JAVOM bila uzrok da napustim Operu.

    Srdačan pozdrav

    kao odgovor na: mozilla #18281
    Bratislav
    Učesnik

    Mozilla kod mene pati od amnezije.
    Ne prodje ni malo ni mnogo a polje Bookmarka ostane potpuno prazno!!
    Moram nanovo da uvozim favorite.
    Idila traje par dana .. …
    A i dosta je inertna i troma .
    Koristan bi bio svaki savet da se malo ubrza.

    Srdačan pozdrav

    kao odgovor na: libstdc++-libc6.2-2.so.3 #17964
    Bratislav
    Učesnik

    U medjuvremenu sam probao predhodno pomenute pakete.

    Kod mene ne funkcionišu . To nije to.

    Na žalost , pogrešna predpostavka .

    kao odgovor na: libstdc++-libc6.2-2.so.3 #17963
    Bratislav
    Učesnik

    U pitanju je sors fajl. Na instalacionim CD- ima Za MDK se nalaze Rpm paketi :

    MDK9.0 cd1

    libstdc++2.10-2.96-0.80mdk.i586.rpm
    libstdc++5-3.2-1mdk.i586.rpm
    libstdc++5-devel-3.2-1mdk.i586.rpm

    MDK9.0 cd2

    libstdc++2.10-devel-2.96-0.80mdk.i586.rpm

    MDK9.0 cd3

    ibstdc++5-static-devel-3.2-1mdk.i586.rpm

    MDK9.1 cd1

    libstdc++2.10-2.96-0.80mdk.i586.rpm
    libstdc++5-3.2-1mdk.i586.rpm
    libstdc++5-devel-3.2-1mdk.i586.rpm

    MDK9.1 cd2

    libstdc++2.10-devel-2.96-0.80mdk.i586.rpm

    MDK9.1 cd3

    libstdc++5-static-devel-3.2-1mdk.i586.rpm

    MDK10 cd1

    libstdc++5-3.3.2-6mdk.i586.rpm
    libstdc++5-devel-3.3.2-6mdk.i586.rpm

    Delimična sličnost u nazivu PAKETA postoji .
    Pitanje je da li se traženi sors fajl nalazi u nekom od ovih paketa ili oni služe za nešto sasvim drugo.

    kao odgovor na: info #17869
    Bratislav
    Učesnik

    Red je da nešto priložim:

    Link za Eagle u .rpm paketu – komercijalna verzija.

    http://www.cadsoftusa.com

    na sajtu je I freeware verzija koja se ne plaća .

    Tutorial u pdf formatu takodje prisutan.

    Lično sa ovim programom nemam nikakvih iskustava.

Gledanje 51 članaka - 51 do 60 (od 70 ukupno)