Početak›Форуми›Linuks›Opšte Linuks diskusije›Piraterija 74%
- This topic has 88 odgovora, 23 glasa, and was last updated 13 years, 7 months ranije by
zokypoky.
-
AutorČlanci
-
20. decembra 2009. u 9:43 pm #82268
zokypoky
UčesnikMislim da u Integri i ne pomišljaju na OOo. Dao Bog da se varam! Što se tiče ECDL-a deklerativno je to sve u redu i ništa tu ne treba menjati, već samo pitanja i program kurseva.
Za tebe Gorane pitanje!
Vi ste u OOo sigurno spremni kao zapete puške za poziv iz Integre, ali ako Muhamed neće bregu, dal` hoće breg….
21. decembra 2009. u 12:23 am #82269Goran Rakić
UčesnikImamo dostupan materijal za vežbanje i preporučenu literaturu na engleskom i hrvatskom[/url] kao i dobar pregled dostupne licencirane literature. Deo posla u pregledu, prikupljanju i pripremanju materijala je urađen i na FON-u kada je njihova lokalna AIESEC grupa organizovala kurs za obuku aktivista iz NVO sektora.
Ne postoji dovoljno volje u zajednici za proaktivno ponašanje prema ovom problemu, a i realno posmatrano inicijativa mora da potekne od strane implementatora. Ulaganja u pripremu programa nisu komplikovana pa pretpostavljam da je nemogućnost procene tržišta glavna prepreka. ECDL sertifikacija nema veliki odziv ni kada je objektivno popularnija platforma u pitanju.
21. decembra 2009. u 7:32 am #82270dejanium
Učesniku tzv.srbiji se ne misli na edukaciju za oo i linuks, jer to nema podrsku vlasti, medija i ljudi koji se direktno bave it obrazovanjem. koliko sam primetio, smatra se da je bespredmetno uciti ljude prvo linuksu a oo je nesto jos opskurnije. vecina ljudi koja se bavi obrazovanjem racunarskih korisnika (i it-om uopste) misli da samo ms paket (os i ostalo) ima svetlu buducnost i jedini je koji vredi nauciti jer ce se to znanje jednog dana isplatiti. svaka prica o necemu sto nije ms je za njih gubljenje vremena i novca. nezainteresovanost i neobucenost predavaca, nedostatak vizije i odgovornosti kod ljudi zaduzenih za organozovanje obuke je druga prica. posebna prica je nas snobovski karakter i navika da se za 100 dinara kupuju filmovi, programi, muzika…
21. decembra 2009. u 8:58 am #82271zokypoky
UčesnikDa, da… @dejanium
Treba firme i pojedince naterati da plate ono što koriste. U tom slučaju, k`o što reče Goran, program legalizacije softvera je najbolje rešenje za OS zajednicu.
Imao sam slučaj u firmi (nekoj tamo) da mi rukovodilac naloži da instaliram OOo, a radnik se buni. Ja mu kažem da za cca 300 do 500€ može da reši sebi problem, tako što kupi M$ Office (privatno naravno), ili da izabere aps.Znam da mnogi IT menadžeri se ograđuju od navike da im zaposleni instaliraju “svašata” na računarima, tako što ih nateraju da potpišu izjavu (pod materijalnom i krivičnom odgovornošću!) da na računaru ne smeju da instaliraju drugi softver, osim onog koji im je firma obezbedila. Na taj način oni sami snose odgovornost za ono što učine, a verujte mi, niko i ne pokušava da instalira bilo šta. Ovakva rešenja sam i ja sam predlagao IT rukovodiocima i nailazio na pozitivna mišljenja.
22. decembra 2009. u 9:21 am #82272Punky
UčesnikTrebalo bi, makar da razmenimo mišljenja, a usput štošta…
Čime se baviš?Radim u skoli….a u slobodno vreme kompajliram…lOl 😉
28. decembra 2009. u 7:35 pm #82273lothar
UčesnikFor a happy new year.
Legally, of course!Windows 7 vs Linux
http://www.youtube.com/watch?v=wreUOP5nLxQNative Multitouch support on Linux (on Windozen 2099)
by: Decameron – Video Entertainment 😉
29. decembra 2009. u 9:32 am #82274zokypoky
UčesnikDa, da…
Impresivno, nema šta!I pored ovoga što se može videti, Linux deluje nekako “življe”. Mislim da su mnogi ljudi “navučeni” na Windows i da ne mogu tek tako preći na Linux, jedino ih izvesna količina €, ili $, može naterati na put ka ćupriji zvanoj “Ka Linuxu ćuprija”.
Danas možemo slobodno potvrditi da je svaka platforma sa Linuxom brža od najnovije sa Win7, ako ni zbog čega, onda zahvaljujući antivirusnom softveru na Win7, koji ga “ubija” za nekih 15-20%.
4. januara 2010. u 9:34 pm #82275zokypoky
UčesnikJoš pre Nove godine saznadoh da M$ ponovo sprema “hajku” lova na “veštice”. Navodno udružen s Adobeom, Corelom i ostalim iz BSA, suprostaviće se mračnim sliama, koje otimaju lebac našoj državi u vidu PDV-a.
Niko da postavi pitanje (u državi) kolko bi država uštedela da se skine s “kreka” prevedenog kao “pendžeri”. Mislim da bi mnogo više ostalo za penzionere, učitelje i ostale, nego što bi se napabirčio PDV od prodaje legalnog softvera. Ovo pogotovu, što je država najveći kupac u ovoj zemlji, dakle mnogo bi više uštedeli jer PDV čini samo 18% (prepračunata stopa koja se primenjuje na prodajnu vrednost je čak i manja).Primera radi na 1000€ izdvojenog za softver, PDV iznosi oko 152€, dakle čist gubitak je oko 848€, pa sad vidite…
5. januara 2010. u 1:12 am #82276dukenukem_4d
Učesnikto bi moglo iz više uglova da se sagleda ???
sa jedne strane taj pdv puni kasu ili državnu ili ko zna kojusa druge strane faktički to znači uvoz i debalansira uvozno izvozni deficit (ako sam potrefio izraz previlno 😉 )
sa treće strane u bg je ms regionalni centar , da li je onda to izvoz ili nije ???
sa četvrte strane sve je to globalizam 😀
sa pete strane , puno njih što kolju po kućama , tj recimo što opravljaju windowse i
naplaćuju morali bi da prešaltuju na unixe , ali kako se do sada radilo i šta su sve naplaćivali
(čast izuzecima koji pošteno odrađuju) neće nam baš bude na čast da se komp servisi prešaltuju na linuks :'(
(npr setite se one škole računara notorne koja je ‘obučavala’ ljude na linuksu koji su zvali windows
i kad sednu kući ič ne znaju,sve druge ikonice O0)6. januara 2010. u 12:01 pm #82277zokypoky
Učesnik“to bi moglo iz više uglova da se sagleda Huh?
sa jedne strane taj pdv puni kasu ili državnu ili ko zna koju”Ako je najveći kupac M$ (skoro 50%) softvera država, onda se to odnosi na državu. Nema nikakvog prihoda već goli trošak (to su onih 1000€ – 152€PDV koji se vraća državi) 848€ + deficit zbog uvoza.
“sa treće strane u bg je ms regionalni centar , da li je onda to izvoz ili nije Huh?
sa četvrte strane sve je to globalizam”Globalizam jeste, ali izvoz svakako nije, jer da bi bio izvoz mora M$ softver da ima 50% domaće “pameti” u sebi, a nema ni 0,000000000000001%.
Onih 50% udela M$ softvera koje sam pomenuo da država ima na tržištu Srbije sam negde pročitao, ali ne mogu da se setim gde. Dobro bi bilo preispitati taj %, pa ako je tačan eto gde treba udarati M$. Oduzeti M$-u najvećeg kupca, sigurno neće biti lako, ali će početi da se klati k`o mlečni zub.
-
AutorČlanci
Мораш бити пријављен да би поставио коментар у овој теми.