Početak›Forumi›Linuks›Opšte Linuks diskusije›PINGVINI NAPADAJU
- This topic has 70 odgovora, 14 glasova, and was last updated 14 years, 1 month ranije by zokypoky.
-
AutorČlanci
-
8. februar 2010. u 8:41 pm #83022zokypokyUčesnik
Bilo bi dobro, da pre nego što neko krene nešto da napiše, prethodno pročita naziv teme i sam sebi odgovori na pitanje:
-Ima li to veze se ovom temom?Ako ima neka napiše to što hoće, a u protivnom neka pronađe odgovarajuću temu na forumu, il ineka postavi novu, koja odgovara tekstu koji će napisati!
Čitajući postove s ove teme nisam siguran, da li PINGVINI NAPADAJU, ili su NAPADNUTI, a možda su ti PINGVINI sve to umislili !
8. februar 2010. u 9:30 pm #83023DrLove73UčesnikTema je misljenje nekih pripadnika ovog foruma da Linux uspeva da se bori sa Windows-om. A odgovor nas koji smatramo da to ni izbliza nije tako je sta mislimo da treba da se uradi da pi tvrdja naslova teme bila tacna. Ako se moderator ne slaze, nemam nista protiv da prenese postove na onvojeni thread, da tamo nastavimo.
Inace, ono sto sam ja uradio sa Cent-om nije kompletna distibucija, nema potrebe. Samo sam napravio dodatni repozitorijum gde sam izdvojio najbolje aplikacije, kodeke i sl. iz drugih repo-a, a neke sam ja prepakovao (pazeci da ne diram verzije osnovnih paketa. Ono sto korisnik moga truda treba da uradi je da skine paket sa mog sajta koji ce mu instalirati moj repozitorijum i EPEL (Fedorini paketi prepakovani za CentOS). i onda prateci malo uputstvo instalira nekoliko paketa koji povuku sve zeljene. I to je to.
A ISO fajlove cu da izbacim samo da bih mogao da smanjim download od oko 400-500MB koliko je trenutno potrebno. I LiveCD da ljudu mogu da ga testiraju i vide sta dobijaju. Mozda i deljenje LiveCD-a ljudima kojima odrzavam racunare, kada zapate viruse da mogu da surfuju ili bekapuju podatke.
Sto se tice bankarskih programa, servisi zasnovani na web-u nisu pozeljni zbog toga sto korisnici treba da imaju pristup svojim transakcijama i nalozima i kada su offline, i da mogu da ih arhiviraju na svojim medijumima.
A kada jedan racunar mora da bude drugaciji od drugih, kao sto je predlozeno da bude sve na Linux-u, samo placanje na Windows-u, to ne pije vodu. Posebno kod firmi koje imaju samo nekoliko racunara. Nema sanse da se upuste u takvu avanturu, vecina radnika ima problema da zapamti Copy/Paste operacije preko tastature, a a kamoli da moraju da razmisljaju o tome gde im se na kojem racunaru nalaze ikonice. U firme ce se jako tesko uci bez bankarskih aplikacija na Linuxu.
Sto se tice kucnih korisnika, ako budu postojale racunarske firme koje budu instalirale dugorocnije distribucije, kako sto vec rekoh stabilne i sa duzim support periodom, postoji velika sansa da se na stranu Linuxa prevuku ljudi koji racunar koriste samo za internet, gledanje filmova i slusanje muzike, naravno uz forsiranje Linuxa kao platforme bez virusa koji traze brze i skupe reinstalacije OS-a, tj platforme na kojoj ne mora nista da se reinstalira po nekoliko godina, vec im sva podesavanja ostaju kakva ih nameste.
8. februar 2010. u 11:26 pm #83024zokypokyUčesnik“DrLove73”
Potpuno se slazemo u svemu, osim jedne stvari, a to je da Windows mašina kvari postavku Linux-a u firmama sa malim brojem računara. Naprotiv ja imam pozitivnih iskustava. Evo primera (neću navoditi imena firmi kako ih ne bi nepotrebno reklamirao) jednog tipa firmi:1. Proizvođačka (14 računara, 3 Win i 11 Linuxa). Server Linux (NFS, SAMBA, PostgreSQL, FTP, WWW), a one 3 mašine su kupljene sa OEM Windowsima, pa se jedna od njih koristi (finansijska operativa) za e-banking.
2 Trgovinska (3 računara). Server Linux (ostalo isto iz prethodnog primera) i jedna mašina sa “divljim” Windowsom za e-banking i paragrafLEX (rekoše da će uskoro biti i Linux verzija).
3. Agencija za knjigovodstvo (7 računara). Server Linux i ostalo OEM Windowsi.
Kao što vidiš ljudi vole “mešano”, što je na kraju i dobro. Oni koji su probali Linux svi se listom izjašnjavaju da bi prešli 100% na Linux, da nije pomenutih aplikacija, dok neki vole da zadrže poneki Windows, čisto radi “šareniša”, jer su ga kupili kroz OEM. Kada ljudi vide kako im mašine rade na Linuxu (pa makar on bio i teoretski sporiji – a nije) i kada vide Windows mašinu sa antivirusnim softverom koji ga ubija 30%, samo je to dovoljan razlog za prelazak na Linux.
Ključna stvar je ERP aplikacija koja mora raditi i na Linuxu. Lako će se postaviti čisto Linux mreža, ili neka mešavina, ali ako na svim računarima ne mogu da koriste ERP aplikaciju, ništa od Linuxa. Ovo me u startu pitaju kada im ponudim Linux rešenje:
– Može li tvoj BusinessWare da radi na tom Linuxu?Kada odgovorim da jednako dobro radi i na Linuxu, kao na bilo kom drugom OS-u, kažu: važi, instaliraj !
Zaključak: Firma koja promoviše Linux kao platformu za rad u firmama, mora imati celovito rešenje za tu platformu (uključujući podršku i obuku zaposlenih, na čemu se lepo zaradi).
9. februar 2010. u 6:54 am #83025velialUčesnikНисам хтео да продубљујем проблем, али кад се већ распламсала расправа 🙂
То са електронским банкарством јесамо специјални облик, по мени, највећег проблема по питању увођења линџе у посао. Проблем је генерално размена информација између фирми у ел. облику. А своди се на то да велики присиљавају мале. У овом конкретном случају су то банке, али таквих примера има још (размена катастарских подлога рецимо) само што много мање фирми има контаката са тим па се не зна толико, а верујем да има још тога.
Кроз законску регулативу је држава наметнула обавезу својим, а и осталим институцијама да електронским путем омогуће приступ људима разним информацијама. Оно што недостаје је чвршћи стандард и законска регулатива везана за формат или начин размене таквих информација.
Шта се практично дешава:
Пошто нпр. општина мора да омогући увид у неке информације, а нигде не пише како то треба да изгледа све то лепо звекну кроз власнички софтвер (њима није проблем да набаве скуп софтвер пошто га плаћају од ничијих пара). На тај начин фирме које раде са тим информацијама су приморане да користе власничка решења и то врло често исто парче софтвера које користи и општина.
Неопходно је кроз стандарде и законе дефинисати прецизније ствари, да једноставно фирме не буду приморане да купују скуп софтвер зато што једноставно нема алтернативе.
Проблем је још дубље природе од чистог преласка на линуџ. На тај начин се посредно ствара монопол једне врсте софтвера тако да и кад неко има пара и хоће да наручи да му неко напише софтвер то једноставно неће моћи да уради пошто сигурно неће добити спецификације од произвођача софтвера који се врти у општини.
Мислим да је ово главна кочница уопште развоја домаћих софтверских фирми уопште, па самим тим и оних који се баве слободним софтвером.
Једноставно је потребно дефинисати облик и начин размене информација како би фирма која то жели могла написати свој софтвер и понудити га тржишту.9. februar 2010. u 7:51 am #83026zokypokyUčesnik“velial”
U svojim prapočecima sam radio u Opštinskom geodetskom Zavodu u Knjaževcu i tada je to bio problem, samo manje izraženiji, a danas k`o što vidimo je ogroman. Država se svuda tako ponaša: misitarstvo finansija (.xls), Nacionalna služba (.doc) i da ne pominjem dalje.Sve se opet svodi na adresu: DRŽAVA. A država vodi politiku i jedino se tako taj aparat može menjati, dakle izborima. Ne raspisujem ja izbore prevremene, nego kažem i stalno se ponavljam:
– EDUKUJMO NAŠE POLITIČARE I PARTIJE !
Oni će se dalje boriti za nas, takmičeći se da dođu na vlast i da sprovedu obećano. Nema drugog puta, verujte mi! Ako se država opameti sve ostalo će samo po sebi. Pa to se dešava diljem cele Evrope, u koju pošto poto hrlimo.
KAKO DOĆI DO DRŽAVNIH ORGANA?
Nikako drugaćeije nego preko partija (sve su u igri, jer se ne zna koja će sutra doći na vlast!). Svako od nas, ako je član neke partije, u svojoj partiji da sprovede akciju, Ako nije neka nađe istomišljenike pa u udruženja, pa na javne skupove.
Lepo sam rekao da je ovo misionarski rad.
Sve ostalo, kao što je sređivanje distribucija na domaćem jeziku, kao i dokumentacije je dobra stvar, ali nema para za to, jer se ne možete osloniti na volonterski rad. Pare će doći same po sebi od države kada ona počne da se interesuje, kada je mi dovoljno edukujemo, naravno preko političkih partija i javnih skupova i tribina, koje uvek moraju biti medijski propraćene.
9. februar 2010. u 10:06 am #83027dejaniumUčesniktesko je biti misionar. u proslosti su neke pojeli lavovi a neke ljudozderi…
9. februar 2010. u 11:22 am #83028DrLove73UčesnikMislim da bi se prilagodjavanje distribucija tj pojedinacnih paketa moglo odraditi tako sto bi se napravio software (kod korisnika) koji bi bio svestan lokalizacionih fajlova svih (podrzanih paketa) u distribuciji, bio nakacen online na centralnu bazu i obezbedio jednostavan interfejs za unos promene.
Nemojte me pogresno shvatiti sa sledecom recenicom: Na distribuciji kao sto je CentOS koja po nekoliko godina ne menja glavne verzije programa nije tesko za te verzije izraditi jezicke fajlove, i pratiti lagane promene verzija paketa koje treca lica kompajliraju a “mi” podrzimo.
Cak se ne moraju prepakivati ni postojeci paketi, vec samo napraviti paketi koji ce obezbediti samo jezicke fajlove za odredjeni program/paket i napraviti programcic koji ce da pretrazi bazu paketa, pronadje za koje postoje dodatni jezicki fajlovi i automatski ih sve instalira. Posle je sve to stvar updateovanja sa novim verzijama.
Procedura prevodjenja bi bila sledeca: Kopirali bi inicijalno za svaki program jezicki fajl na engleskom i dodali na kraju teksta brojku po kojoj bi se korisnik ravnao sta treba da se menja. Onda korisnik upali “nas” program, pronadje aplikaciju kojoj bi da doprinese i ukuca broj koji vidi na kraju teksta same aplikacije. Program pronadje potreban prevod i omoguci promenu/predlog. Cim korisnik zavrsi, predlog prevoda se posalje na server u bazu.
Naravno, program bi redovno povlacio i prikazivao predloge drugih osoba, da se posao sto manje duplira, i omogucili bi im i da mogu da glasaju za predlozene prevode. Naravno, napravili bi i ispis zvanicnih predloga pojedinih standarnih reci i izraza da se sto manje pogresno predlaze. Onda se omoguci korisniku da zadnje promene instalira na svoj racunar da moze da ih vidi, naravno uz backup odredjenog broja verzija.
Koordinatori sistema/pojedinog programa bi onda trebali da sa svoje strane odobre promene (vodeci se i glasovima korisnika) na jezickom paketu i da izdaju nalog sistemu da automatski generise jezicki paket za taj program i ubaci u repozitorijum.
Prevod na cirilicu (iako ja smatram da sam sistem ne treba da bude na cirilici zbog mogucih problema oko naziva fajlova i drugih programa i skripti koji cirilicu jednostavno ne vole) bi sam sistem automatski odradio. Latinica bi bila bolja kao osnovni jezik prevodjenja i zato sto ima i drugih nacionalnosti u Srbiji koje je ne znaju, pa bi i oni bili motivisani da se ukljuce u rad.
Mislim cak da bi ovakav sistem/projekat mnogostruko doprineo popularizaciji Linux-a posto bi to postala neka vrsta nacionalnog ponosa i prestiza (posebno kod mladjih) da se ukljuce i daju svoj doprinos, posebno ako se oni koji najvise doprinese budu pojavljivali na zvanicnoj listi, a uz to bi isla i dobra podrska mainstream medija koji bi onda privukli jos korisnika koji uopste ne znaju Engleski da probaju Linux i koriste programe samo na srpskom jeziku. Kada se stvari dobro zalete, Ministarstvo za tehnologiju, ili Ministarstvo za Obrazovanje bi mogli da se ukljuce i potpomognu projekat.
Ako se usaglasi nekoliko stabilnijih i “mirnijih” distribucija sa istim verzijama aplikacija, moglo bi se istovremeno raditi sa nekoliko distribucija. Ako se baza dobro napravi, ona bi mogla da vodi racuna o verzijama aplikacija i da osnovu (najmanju zajednicku verziju za sve distribucije) koristi za sve baze, a da se odredjeni noviji prevodi vode samo u novijim distribucijama.
9. februar 2010. u 11:34 am #83029zokypokyUčesnik“dejanium”
Ne, boj se!Uzdaj se u se i svoj openSuSE!
Neće te pojesti niko, ukoliko se ti ne ugrizeš (tamo negde…). Nema više lavova, a za ljude nisam siguran!
9. februar 2010. u 11:42 am #83030DrLove73UčesnikZadnja dva pasusa sam upravo promenuo/dodao.
9. februar 2010. u 11:55 am #83031zokypokyUčesnik“DrLove73”
Da li si upoznat sa србLinux-om. Dadoše silne pare da se nešto napravi, šta misliš o tome? -
AutorČlanci
Moraš biti prijavljen da bi postavio komentar u ovoj temi.