Početak›Forumi›Linuks distribucije›Mandriva›Softver›Možda [OT]: Ipv6 , dial-up i PTT
- This topic has 4 odgovora, 2 glasa, and was last updated 19 years, 6 months ranije by Bratislav.
-
AutorČlanci
-
28. septembar 2004. u 5:21 am #4259BratislavUčesnik
Interesuje me da mi neko , ako ima mogućnosti, u kratkim crtama objasni najbitnije stvari u vezi IPV6 protokola.
Naime , gledao sam neke dokumentacije u vezi ovoga ali ne mogu da pohvatam konce. Ono što me najviše interesuje je :
– za šta zapravo ipv6 protokol služi , prednosti i mane
– kakve veze ima ipv4 sa ipv6 ( da li su nezavisni ili se nadogradjuje jedan na drugi i sl. )
– da li ipv6 protokol može da se koristi na dial-up –u
– da li PTT Srbije podržava ipv6Unapred hvala
2. oktobar 2004. u 1:02 am #21550arunachalaUčesnikIP protokol kao deo TCP/IP protokola je detaljno elaboriran protokol za prenos podataka u racunarskim mrezama.
Za prenos podataka postoje razni protokoli od kojih su neki otvoreni, sa dostupnim specifikacijama, a neki privatni, razvijeni u zatvorenim komercijalnim sredinama.
Neki od poznatijih protokola za prenos podataka su osim TCP/IP: Appletalk, Token ring, IPX, NETBEUI :-), itd.Osnova ovog protokola je petoslojna sema u kojoj su opisani razliciti slojevi u prenosu podataka – od fizickog sloja do sloja aplikacija koje koriste nize slojeve. TCP/IP se sastoji od pet(cetiri) slojeva i unekoliko predstavlja uzi podskup jednog drugog, kompletnijeg modela – OSI, koji se sastoji od sedam slojeva.
Vazan deo IP protokola je IP zaglavlje u paketima podataka koji se salju u mrezi.TCP/IP protokol se moze podeliti na nekoliko poglavlja i svako je prilicno kompleksno. Po meni je najvazniji i najinteresantniji deo koji odredjuje zaglavlje paketa, ali mislim da odgovor na tvoja pitanja treba da pocne sa delom o IP adresama.
IP adrese su u verziji 4 IP protokola (IPv4) 32-bitni binarni brojevi:
11000000101010000000000000110010Ovaj binarni broj je podeljan na cetiri bajta:
11000000 10101000 00000000 00110010ili, kada se pripremi za prevodjenje u “dotted decimal” (decimalni sa tackama):
11000000.10101000.00000000.00110010sto izgleda ovako:
192.168.0.50Jasno je da decimalni format sa tackama nije potreban masini, postoji samo zbog ljudske upotrebe posto binarni brojevi nisu pogodni za pamcenje.
IP adresa je podeljena na dva dela promenljive duzine: prvi deo koji odredjuje adresu mreze i drugi deo koji je namenjen pojedinacnim masinama u mrezi (hosts).
Da bi se olaksalo odredjivanje ovih delova je uveden Netmask.
Netmask sluzi za odredjivanje dela adrese koji je dodeljen mrezi:
11000000 10101000 00000000 00110010 -> 192.168.0.50
11111111 11111111 11111111 00000000 -> 255.255.255.0ili u CIDR (Classless Inter-Domain Routing) notaciji: 192.168.0.0/24
CIDR notacija u stvari prikazuje koliko je bitova dodeljeno adresi mreze – pomocu sufiksa sastavljenog od kose crte i decimalnog broja. Ovo olaksava koriscenje IP adrese u raznim programskim jezicima itd.Znaci, u gornjem primeru imamo adresu mreze:
11000000 10101000 00000000 xxxxxxxx -> 192.168.0.xgde x predstavlja deo za host masine i sadrzi se u opsegu:
xxxxxxxx – od 0 do 255U IP protokolu konvencijom su odredjene dve adrese koje imaju specijalne namene:
pocetna adresa u opsegu predvidjenim za host masine
11000000 10101000 00000000 00000000 -> 192.168.0.0 – adresa mrezei poslednja adresa
11000000 10101000 00000000 11111111 -> 192.168.0.255 – adresa za broadcasting ili emitovanje u mrezi
(Ovo je adresa na kojoj slusaju sve masine, osim svoje sopstvene adrese)Znaci, za pojedinacne masine je ostao opseg:
11000000 10101000 00000000 00000001 -> 192.168.0.1
do
11000000 10101000 00000000 11111110 -> 192.168.0.254
sto ukupno cini 254 raspolozivih adresa za host masine u ovom primeru koji predstavlja jednu adresu iz C klase.Adrese u IP protokolu su podeljene na klase. Ovo je uradjeno zbog toga da bi se pojednostavio zadatak routera u mrezi kada treba da odredi kojoj podmrezi pripada odredjena adresa koju treba da prosledi.
Klase su u stvari dobijene podelom ukupnog opsega IP adresa na pet fiksnih podmreza:
[code]Klasa Netmask(CIDR) Netmask (Decimalno) Netmask (Binarno) broj masina u mrezi
A /8 255.0.0.0 11111111 00000000 00000000 00000000 16.777.214
B /16 255.255.0.0 11111111 11111111 00000000 00000000 65.534
C /24 255.255.255.0 11111111 11111111 11111111 00000000 254
D /32 255.255.255.255 11111111 11111111 11111111 11111111 0
E * * * *[/code]Dodatno grupisanje je uvedeno kodifikovanjem klasa sa fiksnim bitovima na MSB (Most Significant Bit) kraju dela adrese dodeljenog mrezi:
[code]Klasa Netmask Broj vodecih bitova Moguce adrese podmreza broj podmreza
A /8 0xxx 0.x.x.x – 127.x.x.x 128
B /16 10xx 128.0.x.x – 191.255.x.x 16.384
C /24 110x 192.0.0.x – 223.255.255.x 2.097.152
D /32 111x 224.0.0.0 – 239.255.255.255 268.435.456
E * 1111 240.0.0.0 – 255.255.255.255 *[/code]Klasa D i E nemaju siroku primenu. D, kao sto se vidi, se sastoji samo od podmreza i koristi se za multicasting, posebna implementacija IP protokola gde sve masine u podmrezi imaju istu adresu. (Koja je najlogicnija primena za ovakav nacin adresiranja? :-)).
Klasa E se koristi za opitne svrhe i nema precizno odredjenu klasifikaciju unutar klase.Ocigledno je da ovakav nacin podele omogucuje veoma jednostavno izracunavanje broja podmreza i broja host masina u jednoj odredjenoj klasi. 🙂
Uzmimo jedan primer:
::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
klasa B
netmask -> 11111111 11111111 00000000 00000000 -> 255.255.0.0 -> /16
broj vodecih bitova -> 10xxnetmask od 16 bitova (11111111 11111111)odredjuje opseg za adrese mreza:
10000000 00000000 xxxxxxxx xxxxxxxx -> 128.0.x.x
do
10111111 11111111 xxxxxxxx xxxxxxxx -> 191.255.x.x
gde “x” predstavlja adrese host masinaSto znaci da od 128 do 191, ukljucujuci oba broja, imamo 64. Od 0 do 255, ukljucujuci oba broja, imamo 256. Broj kombinacija je 64 x 256 = 16.384
Ovo je broj mreza koje se mogu adresirati u B klasi.Sada, od ukupnog broja bitova koji smo imali na raspolaganju – 32, 16 smo odvojili za mrezu. Za masine je ostalo… 16.
Znaci, adrese host masina su:od
xxxxxxxx xxxxxxxx 00000000 00000000 -> x.x.0.0do
xxxxxxxx xxxxxxxx 11111111 11111111 -> x.x.255.255Broj kombinacija je 256 x 256 = 65.536
Kao sto smo ranije rekli, dve krajnje adrese od ovih se ne koriste za masine i to su x.x.0.0 – adresa mreze i x.x.255.255 – adresa za broadcasting.
Ostaje nam koristan broj adresa za masine – 65.536 – 2 = 65.534
Ovo je broj host masina koje se mogu adresirati u B klasi.Prosto…
:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
Ovo je izuzetno rasipnicki nacin organizacije adresa i sa porastom broja masina koje su imale potrebu za adresama, pocela je vrlo brzo da se tanji postojeca zaliha.
Razmislimo o tome: klasa A ima 128 podmreza sa malo vise od 16,5 miliona masine svaka. Uskoro cemo potrositi preko dve milijarde adresa!To je jedan od razloga zasto je uvedena nova verzija IP protokola.
Adresa u verziji 6 se sastoji od 128 bitnog binarnog broja podeljenog na 8 WORD (16 bita).
Neko je racunao da je broj kombinacija otprilike par milijardi po kvadratnom kilometru Zemljine povrsine. 😉
Ovo nisam proveravao ali je na prvi pogled moguce.Naravno, novine i poboljsanja se odnose i na ostala poglavlja protokola.
To be continued…
2. oktobar 2004. u 7:22 am #21551BratislavUčesnikStvarno prosto.
😀Izgubio sam i ton i sliku ! ! !
Maestralno objašnjeno .
S nestrpljenjem očekujem nastavak !
Srdačan pozdrav
2. oktobar 2004. u 7:53 pm #21552arunachalaUčesnik*************************************** ***************************************
Apstrakt o IPv4 nestasiciZnaci, jedan od najvecih problema u IPv4 protokolu (na stranu eventalni sigurnosni problemi) je nedostatak adresnog prostora.
Na pocetku je izgledalo da je zaliha vise nego dovoljna ali je s vremenom primeceno da, ako ne bas odmah a ono kroz odredjeni vremenski period, ce se videti dno bureta iz koga se uzimaju adrese.
Jedna od posledica je bila sto su cene IP adresa pocele da rastu. Potraznja, sa sve vecim brojem firmi koje su zelele da imaju pristup globalnom informacionom prostoru, je porasla a ponuda je bila vec unapred odredjena. Zatim, sve vise je uredjaja koji koriste IP adrese na Internetu: Notebook racunari, mobilni telefoni itd.Mozda nije bas jasno zasto se uopste govori o nestasici sa tolikim milijardama adresa na raspolaganju. Pa, kada se nekoj masini dodeli adresa u okviru IP protokola, to je kao da smo joj dali ime na koje ce se uvek odazivati.
Jasno je da u jednoj sredini mozemo da razgovaramo bez problema dok god postoji nacin da se obratimo pojedinacno svakoj osobi. Kada se pojave odjednom dvojica koji se zovu Pera, vec nastaju problemi u komunikaciji a kada ih ima tri i vise, komuniciranje je gotovo nemoguce. U takvim situacijama obicno se dodaje nesto imenu da bi se osoba razlikovala ili se izmisljaju nadimci.
E, u adresnom prostoru IPv4 nije bilo vise nicega da se doda, u tome je problem…
Trazeci neko resenje, u NWG (Network Working Group) su shvatili da zatvoreni, fizicki odvojeni, sistemi nemaju potrebe za pojedinacnim nedvosmislenim adresama.
Ako upotrebimo analogiju od ranije, jasno je da jedan Laza na Zvezdari i drugi Laza na Banovom Brdu ne mogu da budu pomesani u razgovoru. (ko ce da im se obraca istovremeno?)Network Working Group je (medjunarodno??) telo koje se brine o pravilima i primeni IP protokola. Svoje korene ima jos u vremenu kada od Interneta nije postojalo ni I…
U to vreme se stvarao jedan drugi standard, koji je preteca Iterneta i koji se zvao ARPANET (od ARPA – Advanced Research Projects Agency).
NWG je vremenom postalo telo koje se brine o Internetu, kada je ovaj nasledio Arpanet.
Na srecu, vremenom su ustanovljena i druga tela za resavanje problemtika u oblasti Interneta, vise profesionalna i vise medjunarodna – kao ITG (Internet Technical Group) na pr. (http://www.internettg.org/purpose/purpose.html)
Protokoli su medjutim ostali u domenu DWG.Shativsi ovo, IANA (Internet Assigned Numbers Authority) je dodelila za ovakve privatne sredine, privatne IP adrese iz postojeceg adresnog prostora:
[code] ime pocetna adresa krajnja adresa opseg CIDR oznacavanje
24-bitni 10.0.0.0 10.255.255.255 1 podmreza iz klase A 10.0.0.0/8
20-bitni 172.16.0.0 172.31.255.255 16 podmreza iz klase B 172.16.0.0/12
16-bitni 192.168.0.0 192.168.255.255 256 podmreza iz klase C 192.168.0.0/16[/code]Zatim je NWG je odredio: u redu, ukoliko vase masine nemaju potrebe da komuniciraju u globalnoj mrezi (Internetu), mozete da koristite ove privatne adrese kako vam najvise odgovara.
Znaci, radite sta god hocete sa ovim adresama, ali ako se desi da neka masina sa privatnom adresom izadje u divljinu, bice apsolutno ignorisana. Tako je ostavljena odgovornost za lokalne mreze (LAN – Local Area Network) lokalnim administratorima. (ovde lezi najcesci uzrok raznim problemima u lokalnim mrezama :-))Zatim je odredjeno da sve vrste gateway masina, firewall masina itd. po default ne odgovara na pozive iz oblasti Interneta (WAN – Wide Area Network) koji dolaze od masina sa privatnim adresama.
Uradivsi to, uzeli su stolicu i pripremili se da sednu i popiju kaficu posle dobro uradjenog posla. Medjutim, posto ih ima poprilicno u NWG (tako mogu uvek da racunaju na kvantitet ako ne na kvalitet…), nekome je na srecu palo na pamet da ce eventualno, ove lokalne mreze imati potrebe da komuniciraju medju sobom koristeci upravo Internet.
Eh, sitnice kao sto su elektronska posta, web sajtovi, X.500 protokol ili njegov mrsaviji i mladji kolega LDAP i ostale vrste razmene podataka.Tako je dosao na svet ko? – Internet Service Provider!!!
Da, da, ako ste ikad mislili da male Internet Provajdere raznose lesinari u zavezljaju, nije tako…
Sada znate kako su nastali.Izvod iz ‘RFC 1918’ (http://www.ietf.org/rfc/rfc1918.txt)
To contain growth of routing overhead, an Internet Provider obtains a
block of address space from an address registry, and then assigns to
its customers addresses from within that block based on each customer
requirement.
. . .In order for route aggregation to be effective, Internet Providers
encourage customers joining their network to use the provider’s block,
and thus renumber their computers. Such encouragement may become a
requirement in the future.U ovom delu ulaze u igru staticke i dinamicke IP adrese. I jedne i druge su iz opsega javnih adresa i razlika je samo semanticka. Ova je razlika u stvari vidljiva samo sa tacke gledista krajnjeg korisnika – dinamicke adrese se dodeljuju u momentu uspostavljanja veze sa provajderom i na raspolaganju su samo u toku trajanja veze.
Staticke adrese se dodeljuju masinama na neodredjeni period i kostaju novaca.Svi problemi koji se odnose na postavlljanje mreze, raznih servera, gateway i firewall masina se mogu raspravljati u domenu privatnih adresa. Naprotiv, TREBA ih raspravlajti i razraditi u okruzenju sa privatnim adresama a zatim eventualno pustiti u divljinu.
Ako neki sistem radi u LAN okruzenju, radice, sa malim prepravkama i u WAN okruzenju.
Ne znam da li se moze zamisliti propast koji donosi neki DNS ili mail server u WAN okruzenju koji nije dobro podesen.
U lokalnoj mrezi se moze ograniciti steta koju nanosi lose ili pogresno postavljena masina, u javnoj mrezi se ni ne zna gde sve usporava saobracaj, blokira neki host ili zagusuje neki server.Doduse, i bez lose podesenih masina u javnoj mrezi imamo izvor stete na nivou prirodne kataklisme – Microsoft…
. . .
3. oktobar 2004. u 5:50 am #21553BratislavUčesnikTeraj dalje !
-
AutorČlanci
Forum ‘Softver’ je zaključan za nove teme i odgovore.