Početak›Forumi›Linuks›Opšte Linuks diskusije›LINUX u privatnim skolama –POMOC !!
- This topic has 14 odgovora, 8 glasova, and was last updated 18 years, 10 months ranije by Off-Topic.
-
AutorČlanci
-
10. maj 2005. u 1:46 pm #28126velisaUčesnik
A je se se u prichaonici ogreshih o ECDL, ali kad sve srachunash, naravno moze i urate, dali taj sertifikat uzima pare i daje diplomu ili pak moze neshto i da se nauchi, *ebiga mozda nisam Shumaher, ali shta ce meni skupo placena dozvola, kad i ovako dobro vozim na “divljaka”, a to koliko podrzavaju Linux, jedva chekam chetvrtak, pa cu da vas izvestim o tome, a mozda iranije.
no problem…
Mislim da nije skupo…
Isto tako, mislim da je našim ljudima konačno omogućeno da kada završe
neku od obuka u našim “školama računara” umesto njihovih diploma
dobiju (naravno posle testiranja stečenog znanja) nešto što sa sobom
nosi medjunarodno priznatu vrednost.
npr. posle položenih 4 modula, stiče pravo na ECDL start sertifikat,
koji može da sadrži npr. poznavanje informatike, OS, tekst procesora, i programa za internet… sasvim dovoljno za vecinu neinformatičkog osoblja.
MS sertifikat za približan nivo znanja kosta puno više… .Shto se tiche projekta, postoje i kursevi za “trenere” po ECDL standardu, a koliko koshtaju oni???
Kancelarija za ECDL pri Jedinstvenom informatičkom savezu SCG
nadležna je za sprovodjenje projekta i osnivanje Test centara.
Obuka je prepuštena test centrima, i za razliku od cene testiranja
(10 eur po modulu, bez PDV za ECDL core). Sve ukupno 107 eur.
Obuka nije uslov da bi neko polagao module, odnosno stekao sertifikat.
Neki od test centara već koriste Open office kao okruženje za deo
modula.
Dakle, cena obuke nije fiksna, odnosno test centri je sami formiraju.
Tek nakon realizacije ovog projekta – osnovnog sertifikata (ECDL core)
i na osnovu pokazanih rezultata i ukupnog interesovanja,
preći ćemo na ECDL Advanced, ECDL CAD, E-goverment, E-kids i druge programe.
Za sve ostale informacije stojimo na raspolaganju.
http://www.ecdl.co.yu
[email protected]
011/62037410. maj 2005. u 7:24 pm #28127nkostaUčesnikE pa sad da nije to malo veliak cena za srpski GNU ?
Ajde de za americki ili zapadnoevropski GNU ali kod nas ?
Ta licenca , vazeca u svetu(!) je ipak malo previse organizovana za GNU principe.
Kako li smo samo do sada ziveli bez nje.
Mislim da onaj koga su zvali da malo predstavi lunux treba to da naplati ali ne “po komadu” i izda cuveni certifikat. Klinci mogu da zive i bez certifikata , samo treba da zanju linux.Id aga malo vole.javascript:emoticon(‘:oops:’)10. maj 2005. u 7:36 pm #28128MladenIsakovicUčesnikKlinci mogu da zive i bez certifikata , samo treba da zanju linux.Id aga malo vole.javascript:emoticon(‘:oops:’)
To više neće da važi. Ako pogledaš zapadni sistem, sve je više potrebe za raznoraznim sertifikatima, i to ne samo u računarstvu. Jer, u Evropsku uniju mnogi ulaze, a kvalitet škola i obrazovnog kadra nije svugde isti, pa neće oni tamo iz Nemačke ili Francuske da uzimaju na slepo bilo šta, već nastoje da za stručni kadar koji im treba unapred znaju šta taj zna da radi, a potvrdu da neko nešto zna, imaće preko nekog medjunarodno priznatog sertifikata, dakle, škole koje ih izdaju moraju biti ovlašćene za to, a to znači da je obrazovni sistem u toj školi standardizovan. E, zato razni sertifikati sve više dobijaju na težini i značaju.
10. maj 2005. u 11:48 pm #28129memphisUčesnikpa neće oni tamo iz Nemačke ili Francuske da uzimaju na slepo bilo šta, već nastoje da za stručni kadar koji im treba unapred znaju šta taj zna da radi,…
У високо организованим друштвима, сасвим је логично процењивати знање на основу сертификата. Висок степен поделе посла, и ту специјализација – експертиза у одређеним областима, долази до значаја.
У нашим условима, специјализовати и познавати само одређену област је утопија. А и нема реално ни потребе! Потребно је више ширине, флексибилности, креативности. За мале системе – мала и средња предузећа, којих треба да има највише код нас, другачије су потребе. Другачије су потребе мултинационалних компанија, где је формализам и униформност нужност. То је као да у некој производњи мањег обима, уместо флексибилнијих машина, уводиш специјализоване машине, систем рада Toyote, итд.
11. maj 2005. u 12:20 am #28130Off-TopicUčesnikMislish ko u vojsci, nedelju dana pozarni, nedelju starza itd…, ovde je ziva partizanshtina, svako je i snajperista i artiljerac, kako se ukaze potreba. To je fleksibilnost, a bojim se da cemo svi mi ovde zajedno biti samo jedan mali zupchanik u globalnoj mashineriji, tu mora biti i fleksibilnosti ali i strogih standarda, pa i u samoj fleksibilnosti.
Evo recimo za primer starna firma koja celokupan posao zavrshava kroz M$ Office i tako dobijash atachmente *.xls koje jedva da kspreadshet ili openov calc moze da otvori kako valja, ali zato imash alternativu, dodushe ni najmanje elegantnu, ali moze da prodje xlshtml, a sad kad bi ijedan od mail programchica imao mogucnost da na kontu extenzije atachmenta isti postavi u predvidjeni folder, onda bi vec sve ishlo mnogo lakshe, ovako morash da zavirish u mail da bi u tmp-u dobio fajl-atacment koji pomenuti konzolni alat moze da koristi.
Razveza ja malo mnogo i totalno u skladu sa nickom
-
AutorČlanci
Moraš biti prijavljen da bi postavio komentar u ovoj temi.