Početak›Форуми›Linuks›Opšte Linuks diskusije›GNUzilla specijal!
- This topic has 43 odgovora, 17 glasova, and was last updated 17 years, 1 month ranije by
popeye.
-
AutorČlanci
-
18. aprila 2006. u 2:28 pm #42991
Nightweaver
Učesnik@unicorn
Lekcija1 – free ne znaci besplatan. Komentar koji si postavio je karakteristican za nekoga ko je vrlo slabo upucen u pricu.Vecina ljudi ovde..a i sire. Nista licno.;)
18. aprila 2006. u 4:43 pm #42992miodragz
UčesnikSto se tica pisanja i naplate programa imam podeljeno misljenje,kad bi pisao program za windows sigurno ga ne bi napisao pod GNU licencu.Ali za linux to je vec druga stvar potpuno druga stvar
18. aprila 2006. u 9:12 pm #42993popeye
Glavni majstorTreba znati da se GNU GPL poslovni model znatno razlikuje od klasičnog poslovnog modela softverske industrije. U tržišnoj privredi, cena robe koja se može neograničeno umnožavati i slobodno distribuirati teži nuli, odnosno troškovima same reprodukcije, koji ovde predstavljaju zanemarljivo mali deo cene razvoja konačnog proizvoda.
Međutim, kao komplement (added value, engl.) proizvodima klasičnog poslovnog modela, bilo softverske, hardverske ili uslužne prirode, svakako nalazi svoje mesto na tržištu. Upravo kao dodatna vrednost, specifična po tome što su troškovi razvoja i održavanja iste znatno niži jer se slobodno preuzima rad drugih i samo prilagođava sopstvenom proizvodu ili tržištu, GPL softver dobija na ceni (govorimo o novčanim jedinicama) koju samostalno ne bi imao.
Razvoj GPL softvera kao samostalnog proizvoda koji bi se prodavao na tržištu po određenoj ceni nije dugoročno ostvarljiv, odnosno ne može finansirati sopstveni razvoj. Zarada se može tražiti u uslužnoj delatnosti (obuka, podrška), u kom slučaju je sam softver besplatni dodatak. Dugoročno, ovo rešenje samo uz postojanje komparativne prednosti (nešto što konkurencija ne može da ponudi) može biti dugoročni izvor zarade u odgovarajućim uslovima.
18. aprila 2006. u 9:27 pm #42994popeye
Glavni majstorRMS a i neki ovde zaboravljaju da je sloboda da ja biram izmedju proprietary i oss softvera, da je sloboda da ja maksimalno iskoristim svoj hardver sa fenomenalnim ali proprietary drajverima umesto polovicno. Zaboravljaju da je sloboda da ja kvalitetno zavrsim svoj posao..itd, itd
Interesantno, u izlaganju samog Ričarda Stolmana mi je uhvatila pažnju baš izjava da mu nije bitan kvalitet softvera, već priroda, odnosno licenca.
Ako se dobro sećam, rekao je da je prilično glupo propagirati slobodan softver kao neophodno kvalitetniji, samim tim što je otvorenog koda i da to nanosi više štete nego koristi. Nekada jeste, nekada nije, što ne zavisi od otvorenosti koda već od kvaliteta programera. U principu to što je neki softver zatvorenog koda ne znači da loše radi posao, jer ipak te firme angažuju prilično stručne kadrove.
Isto tako, reče i da mu nije stalo da ubedi sve ljude u ispravnost svoga mišljenja. Valjda samo kritičnu masu koja bi osigurala da on (i istomišljenici) ne izgube pravo na svoj izbor. U prevodu, ako misliš da je vlasnički softver u redu, koristi ga. On to ne misli, a ti imaš slobodu izbora. 🙂
-
AutorČlanci
Moraš biti prijavljen da bi postavio komentar u ovoj temi.